Stručnjak za klimatske promjene Dennis Tirpak, jedan od autora četvrtog izvještaja Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC), održao je prošloga tjedna predavanje na UN-ovoj akademiji u Zagrebu, te tom prilikom dao intervju za internetski portal H-alter.org.
Govoreći o količini emisija CO2, Tirpak kaže da u slijedećih desetak godina moramo ostvariti vrhunac emisija, jer "to nam znanost govori".
"Razlog za zabrinutost je taj da kada dođemo do određene točke zatopljenja, procesi kao topljenje Grenlanda i dijelova Antarktika ne mogu biti povraćeni. Idemo prema vrlo drugačijem svijetu, a ljudi baš ne shvaćaju što to znači", kazao je Tirpak.
Naime, kaže Tirpak, ako nastavimo u ovom smjeru, između 2030. i 2050. godine Arktički će ocean ljeti biti sasvim odleđen, što se još nije dogodilo otkada ljudi kroče planetom. "Promjena će biti ogromna. Neki će je nazvati katastrofičnom, neki oportunističkom, ali jako je teško predvidjeti što će se sve dogoditi kao posljedica potpunog odleđivanja Arktika. To će biti velik izazov našim unucima", kazao je ovaj stručnjak za H-alter.org.
A kako bi takav događaj utjecao na Mediteran? Modeli koje su radili znanstvenici iz svih dijelova svijeta pokazuju konstantne rezultate za Mediteran, kazao je Tirpak.
"Mediteran će sigurno postati vrući i suši. Za zemlju kao što je Hrvatska, do 2050. jako vruća ljeta postat će konstanta. Ako se sjetite ljeta 2003. godine, koje je bilo jako vruće i puno ljudi je umiralo od toplotnog udara, tako nešto postat će uobičajeno. To će snažno utjecati na opskrbu vodom i način na koji ljudi žive, turizam i poljoprivredu", zaključio je ovaj stručnjak.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.
Vezani članci:
arti-201104080835006 arti-201008070047006 arti-201104060151006 arti-201003160557006 arti-201003050477006
