Nijemci su već sad potrošili više prirodnih resursa nego što im „pripada“ u ovoj godini. Potrebne su promjene, piše DW.
Tek je početak svibnja, ali Njemačka već sad obilježava svoj nacionalni „Overshoot Day". A to znači da su stanovnici Savezne Republike već sad potrošili prirodne resurse koji su im na raspolaganju za cijelu godinu 2022. – kad uzmemo u obzir njihov udio u globalnoj populaciji. U samo 125 dana (od početka ove godine) Nijemci su potrošili toliko resursa koliko bi „smjeli" u cijeloj ovoj godini – pod uvjetom da ih troše na održivi način.
Trebale bi nam tri Zemlje
Kad bi se svi stanovnici našeg planeta ponašali kao ljudi u Njemačkoj, kad bi živjeli na isti način i trošili resurse onako kako se to radi u Njemačkoj, to bi značilo da su nam potrebne tri Zemlje da zadovoljimo sve potrebe za njima. Ali da podsjetimo, mi na raspolaganju imamo samo jednu Zemlju.
"To bi trebao alarm koji bi nas morao podsjetiti na ozbiljnost situacije”, kaže Lara Louisa Siever, savjetnica za pravedno korištenje resursa u njemačkoj nevladinoj mreži INKOTA. "To je poziv na buđenje nama svima, ali i politici I industriji, signal da više ne možemo ovako nastaviti dalje.”
Razlog za tako rano obilježavanje "Overshoot Daya” u Njemačkoj je, sudeći po navodima Stefana Küpera, glasnogovornika "Germanwatcha”, organizacije za zaštitu okoliša i održivi razvoj, intenzivna potrošnja resursa u sektorima kao što su poljoprivreda, odnosno energetska neučinkovitost zgrada. "I to dovodi do toga da Njemačka zapravo živi na kredit, odnosno da Zemlji uzima puno više nego što nam ustvari pripada na našem planetu”, dodaje on.
Prespori napredak
Ipak, nije ovo prvi put da je Njemačka tako brzo kompletno potrošila "svoje” resurse. "Overshoot Day” se praktički već godinama obilježava otprilike u isto vrijeme. "I to je ono najtužnije. U Njemačkoj ne vidimo dovoljno napretka. Nema osjetnog napretka s ciljem smanjenja potrošnje resursa ili emisije štetnih plinova”, kaže Küper. I dodaje da se tako šalje pogrešan signal drugim zemljama koje možda gledaju upravo u Njemačku po pitanju odnosa prema problem emisije tih plinova.
"Ono što oni vide je da Njemačka ne napreduje baš po pitanju ostvarenja svojih klimatskih ciljeva. I možda onda misle da sve to ne treba biti ni za njih neki prioritet.” U tom kontekstu naš sugovornik dodaje da Njemačka „mora poduzeti ogromne i mjerljive napore kako pokazala da nije samo definirala svoje ciljeve, nego da nešto i poduzima kako bi ih ostvarila”.
Život na račun siromašnijih
Iako je Njemačka već u ovo doba godine dosegla svoj "Overshoot Day”, valja napomenuti da to nije prva zemlja svijeta koja je u tome "uspjela”. Već i prije Nijemaca,"Overshoot Day” se dogodio i nekim drugim bogatim državama poput Katara, Luksemburga, Kanade, SAD-a ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na temelju tih spoznaja, Siever kaže da ta činjenica pokazuje kako bogate industrijske zemlje žive na račun siromašnijih država kao što su Jamajka, Ekvador, Indonezija, Kuba ili Irak – dakle, onih zemalja koje troše manje resursa, zemalja u kojima će se "Overshoot Day” obilježiti tek koncem godine.
"Njemačka je peti najveći potrošač resursa na Zemlji, Njemačka s globalnog juga uvozi 99% potrebnih minerala i metala”, napominje Siever. "A te zemlje ne troše istu količinu sirovina, ali upravo one snose posljedice po pitanju pogoršavanja situacije oko poštivanja ljudskih prava, odnosno štete koju trpi okoliš.”
"Overshoot Day” kroz povijest
Prije pola stoljeća, bio-kapaciteti Zemlje su bili više nego dovoljni za pokrivanje godišnjih potreba čovječanstva za prirodnih resursima. Ali se s vremenom "Overshoot Day”, dakle datum koji označava trenutak u kojem se de facto potrošilo sve održive resurse koji globalnoj populaciji stoje na raspolaganju u nekoj godini, pomicao sve više prema – početku godine.
Za tekuću godinu taj datum doduše još nije objavljen. U 2020. je to bio 22. kolovoza. U 1970. i 1990. godini prošlog stoljeća, on se obilježavao 30. prosinca, odnosno 10. listopada. A već 2010. To je bio 6. kolovoza.
Što se treba mijenjati?
Jedan od glavnih "krivaca” za prekomjerno trošenje "budžeta” koji nam na raspolaganje stavlja priroda je emisija ugljičnog dioksida, upravo ona čini oko 60% ekološkog "pečata” globalne populacije u ovom trenutku. Kad bi svijet emitirao samo polovicu onoga što danas emitira, to bi bilo dovoljno da "Overshoot Day” dosegnemo tri mjeseca kasnije nego što ga sad obilježavamo.
Jedna od najučinkovitijih mogućnost za reduciranje količine štetnih emisija je prelazak na obnovljive izvore energije, ali stručnjakinja Siever ipak napominje: "Svi zahtijevaju prelazak na obnovljive izvore, ali za to nam trebaju minerali i metali poput kobalta, litija i nikla. Ono što često zaboravljamo je da obrada tih metala i minerala s oko 11% doprinosi globalnoj emisiji CO2!”
Potrebne promjene
Siever se, zajedno organizacijama civilnog društva, zalaže za radikalno smanjenje potrošnje sirovina, a u tome je ohrabrena planovima njemačke vlade koja je u svoj koalicijski ugovor ubacila upravo i cilj smanjenja potrošnje sirovina. Pomaka već ima. Građani Wuppertala na zapadu Njemačke inicirali su tako projekt u okviru kojeg stare željezničke linije žele pretvoriti u mrežu biciklističkih staza – koje bi u idućih 30 godina, kako se očekuje, moglo koristiti oko 90 milijuna biciklista.
