Nova studija objavljena u znanstvenom online časopisu Nature uspoređivala je kromosome Y ljudi, koji čine pola muškog genetskog materijala, i njihovih najbližih rođaka čimpanzi te otkrila da se razlikuju čak 30 posto.
Nastajanje ovih razlika se dogodilo u posljednjih 6 milijuna godina, što je relativno malo vremena u odnosu na cjelokupnu evoluciju života.
"Kromosom Y se najbrže razvija od svih ljudskih kromosoma", izjavio je jedan od znanstvenika, doktor David Page, ravnatelj prestižnog Whitehead Institutea u Cambridgeu i profesor biologije na MIT-u.
"U kromosomu Y se bez prestanka vrši ponovna izgradnja gena. To je kao kuća koja se konstantno gradi ispočetka."
Voditeljica projekta Jennifer Hughes ipak upozorava: "Brz razvoj kromosoma Y, koji određuje spol, ne znači da su muškarci napredniji od žena."
Znanstvenici su donedavno tvrdili da je kromosom Y slaba karika u ljudskoj evoluciji jer ima manje gena od drugih kromosoma i da će kroz 50.000 godina potpuno iščeznuti (kao i muškarci).
"Priča nije tako jednostavna, no bilo je zabavno reći da će svi muškarci izumrijeti, a sad kad imamo ove podatke znamo da to jednostavno nije istina", rekla je prof. Hughes.
Razvoj kromosoma Y je tako brz zato jer on stoji sam, a ne dolazi u paru kao ostalih 44 kromosoma. Tako kad dolazi do mutacije nema kromosomnog para da ponovno izgradi gene i 'pokrije' njihovu promjenu kao što to imaju žene (XX).
"Drugi argument ima veze s prirodom parenja jer ženke imaju tendenciju da se pare sa što više partnera tako da evolucija 'vrši pritisak' na mužjake da proizvedu što kvalitetniju spermu", dodao je dr. Page.
Sljedeći korak u istraživanju bit će proučavanje kromosoma Y od Rezusa makakija (Macaca mulatta), vrlo promiskuitetnog primata, u usporedbi s kromosomom Y majmuna marmozeta koji je monogaman.
