Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%.
Kakvi su uvjeti kod stvaranja magle?
Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen, dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne mora nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari… Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.
Oblak pri tlu
Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka, stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla, piše Meteo Info.
Prije zore
Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan.
U obalnim područjima magla može biti vrlo gusta te ako nema topografskih barijera može se protezati duboko u unutrašnjost (zapadna Istra). Takva magla traje dok god ima toplog, vlažnog i stabilnog zraka koji se u dodiru sa hladnim morem ohlađuje i stvara maglu. Lagani povjetarac može maglu nositi duž obale ili u unutrašnjost.
