Jedna od brojnih aspirantica na prijestolje, Daenerys Targaryen, provodi dosta vremena u društvu zmajeva. Zanimalo nas je da li je svijet u kojem se odvija ova priča različit od naše Zemlje, i ako da koliko, kada su zmajevi u stanju letjeti.
Dimenzije mitskih čudovišta
Moguće je procijeniti veličinu zmaja tako da ga se usporedi s Daenerys, koja je visoka oko 1.6 metara, i s masom od oko 60 kila. Tijelo zmaja djeluje oko četiri puta više od nje, oko pet puta dublje, i oko dva puta šire, s repom koji je slične dužine i debeo poput njenog tijela.
Ako pretpostavimo da su gustoća tijela zmaja i žene slični, onda masa odraslog zmaja treba biti oko 44 puta veća od one koju ima Daenerys - oko 2.600 kilograma.
S obzirom da se svi u Westerosu kreću na isti način kao i mi na Zemlji, pretpostavimo da je gravitacija ista, što stavlja zmajevu težinu na 26.000 Newtona (što ćemo označiti s W), pod nominalnim ubrzanjem zbog gravitacije od 10 metara po sekundi na kvadrat.
Da bi u potpunosti razumjeli aerodinamiku letećih zmajeva, trebaju nam još dvije informacije. Prvo, površina krila. Svako krilo izgleda da je otprilike dvostruko dulje od zmajeva torza, tako da recimo kako su krila dva pravokutnika dimenzija četiri sa osam metara, ili 64 četvorna metra (što ćemo označiti sa S).
Drugo je najmanja brzina kojom zmaj može sigurno letjeti prije nego što padne na tlo. Razumno bi bilo pretpostaviti da zmajevi uzlijeću i slijeću otprilike tom brzinom, baš poput prica i zrakoplova. Promatrajući snimke izgleda da zmaj čija je ukupna dužina 13 metara prođe u roku od 3 sekunde, što znači da je tražena brzina 4.3 m/s.
Aerodinamika zmaja
Standardna matematička jednadžba potiska je:
Ako uzmemo standardnu gustoću zraka na razini površine mora p=1.2kg/m3, to daje koeficijent potiska 36. Što je potpuno neraelistično. Da bi se lakše razumjela, jednadžba se može preurediti u:
Za usporedbu, mikrolaki zrakoplov Rogallo, sitni dvosjed koji se sastoji od laganog okvira i malog motora smještenog ispod platnenog krila, imao bi koeficijent potiska između 2.2 i 2.7. Nema sumnje kako je evolucija prilagodila zmajeva krila da budu izrazito učinkovta, ali čak i u tom slučaju, maksimalni koeficijent potiska ne bi mogao biti veći od 3.5.
Ako izuzmemo čaroliju, to nam govori kako bi atmosfera u Westerosu morala biti znatno gušća od naše. Koristeći već poznate brojke, možemo i izračunati koliko je točno gusta:
12 kg/m3 je otprilike deset puta viši pritisak od onog na Zemlji (konkretno, 10 bara), te djeluje neprijatno visoko, ali ipak nije tako strašno. Radi se o pritisko kojem bi bio izložen ronilac na dubini od 100 metara, dakle može se preživjeti.
Postoje i empirijski dokazi koji podržavaju tu tvrdnju. Ako pogledate par epizoda Igre Prijestolja primjetiti ćete kako manje-više svatko može uzeti koplje i baciti ga na udaljenosti na kojima bi mu pozavidjeli olimpijski bacači koplja. S obzirom da je gravitacija otprilike poput naše, to sugerira da bačena oružja generiraju daleko veći potisak nego ona na Zemlji, a što je konzistentno s gušćom atmosferom Westerosa.
Nešto je u zraku
Sigurno se pitate, s kakav je sastav atmosfere u tom svijetu? Zemljina je atmosfera 21% kisik, 78% dušik i 1% razni drugi plinovi. Znamo da je 21 postotni udio kisika u redu, upravo to trenutačno i udišemo, dok 30 postotna koncentracija kisika prouzrokuje visoku zapaljivost (a preko toga sama atmosfera postaje eksplozivna).
To izgleda dosta moguće u Westerosu, jer svatko tko se nađe u blizini zmajevog plamenog daha odmah izgori, a i vidljivo je kako je većina lokalnog stanovništva paranoidno izbjegava paliti vatru unutar građevine koja nije kameni dvorac. Westeros vjerojatno ima zrak visoke gustoće s oko 30% kisika, ali ne više.
A što je s ostalim plinovima u atmosferi? Lako je moguće da većinu ne sačinjava dušik, kao kod nas na Zemlji, već argon, plemeniti plin koji je drugi najčešći na Zemlji nakon dušika. Argon je 42% gušći od dušika, što bi rezultiralo gušćom atmosferom s pritiskom nižim od 10 bara.
Postoje dva zakona o plinovima koje možemo iskoristiti kako bi istražili zrak koji je mješavina kisika i argona: Charlesov zakon (plinski zakon obujma) kako bi zbrojili sastojke, i Boyle-Mariotteov zakon koji će nam pokazati što se događa kada pritisak naraste.
Primjenjujući ta dva zakona vidimo da na sedam bara, atmosfera koja se sastoji od 70% argona i 30% kisika ima našu potrebnu gustoću zraka od 12kg/m3, dakle - zmajevi mogu letjeti. Jednostavnije rečeno, možemo imati gušću atmosferu ako je zrak teži, u ovome slučaju tako da zamijenimo dušik kojeg imamo na Zemlji s težim (ili preciznije, gušćim) argonom.
Ova mješavina argon-kisik (ili asgsik) ima i blago narkotička svojstva kada se udiše pod visokim pritiskom. Možda to djelomično objašnjava redovito iracionalno i izrazito agresivno ponašanje koje iskazuju brojni stanovnici Westerosa.
I tako, malo osnovne fizike, aerodinamike, te malo poznavanja ljudske psihologije može vam reći puno toga o Westerosu, gdje zmajevi lete, vatre se stvarno morate bojati, a iracionalno ponašanje nije nužno posljedica opijanja, već disanja.