Novija dostignuća u istraživanju biološke osnove svijesti i duševnih poremećaja, kao i napredak u otkrivanju uzroka kognitivnih i neuroloških bolesti, postavili su nove prioritete u znanosti u 21. stoljeću, koje je proglašeno Stoljećem uma. Naime, trećina svih bolesti današnjice upravo su neurološke i duševne bolesti, piše Vjesnik.
"Ljudi ne razmišljaju da funkcije mozga omogućuju opstanak čovječanstva. Bolesti povezane s kognitivnim deficitom prvenstveno su obilježje evolucijski najrazvijenijih organizama, ljudi", rekao je za Vjesnik, akademik Ivica Kostović, direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, koji svake godine, već deveti put, organizira manifestaciju za popularizaciju znanosti, Tjedan mozga, koja se ove godine održava od 15. do 21. ožujka.
Ljudski se mozak sastoji od otprilike 100 milijardi živčanih stanica, 3,2 milijuna kilometara 'žica' i nebrojenih milijardi veza. Sve to 'upakirano' je u volumen od 1,5 litara, težine samo 1,5 kg i potrošnje od jedva 10 vata. Kada bismo pokušali izgraditi takav mozak uporabom silikonskih čipova, bila bi mu potrebna energija od otprilike 10 megavata, tj. kapacitet dovoljan za opskrbu cijelog jednog grada, pojašnjavaju znanstvenici.
Međutim, toplina koju bi takav silikonski mozak proizvodio dovela bi do njegova otapanja! Izazov je otkriti kako mozak djeluje tako učinkovito i ekonomično, te upotrijebiti slična načela u gradnji sprava nalik mozgu, pojašnjavaju znanstvenici.
Istraživanje mozga i bolesti vezane uz njega u posljednjih dvadesetak godina rapidno napreduje, a napori znanstvenika posebice su usmjereni k otkrivanju lijeka za najčešće neurodegenerativne bolesti mozga, poput Alzheimerove demencije, Parkinsonove bolesti, shizofrenije, epilepsije, autizma i mnogih drugih od kojih danas boluju milijuni ljudi širom svijeta. arti-201003120243006 U svijetu, poglavito u Europi, bolesti mozga tumače kao ozbiljnu prijetnju javnog zdravstva, pa se tako procjenjuje da oko 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja za društvo iziskuju upravo bolesti mozga u odnosu na sve druge bolesti.
Ti su podaci vrlo precizno izneseni u dokumentu koje je izašao još 2004. godine (Consensus Document on European Brain Research), iz kojeg proizlazi da je ukupni trošak za bolesti mozga bio 386 milijardi eura, a ako se tome pridoda glavobolja i bolesti ovisnosti, trošak raste na čak 447 milijardi eura na godinu! Tako se potreba dodatnih temeljitijih znanstvenih istraživanja neuroznanosti postavlja kao imperativ u budućnosti, a osobito se to odnosi na istraživanja u kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja.
Istraživanja u proteklih desetak godina, poglavito nakon očitanja "Karte ljudskog genoma", 2001. godine, otkrivaju kako od 65 posto ljudskog genoma koji je povezan s razvitkom i ustrojstvom mozga, oko 30 posto genoma otpada na specifično živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija, pojašnjavaju stručnjaci.
Hrvatski institut za istraživanje mozga, znanstvena ustanova koja oko 20 godina djeluje kao dio Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posjeduje neuroembriološku zbirku i banku moždanog tkiva koja sadrži 1160 ljudskih mozgova, od fetusa starih pet tjedana nakon začeća do 91. godine života plus 130.000 obrađenih histoloških blokova i rezova, što fiksiranih, što zamrznutih. arti-201003120536006 Hrvatska nema program donacije organa, pa uzorci dolaze s autopsija na sveučilišnim odjelima za patologiju, ginekološku patologiju i sudsku medicinu, a prof. Miloš Judaš, jedan od čelnih ljudi Instituta, već 20 godina proučava razvoj građe središnjeg živčanog sustava ljudskog fetusa i mrtvorođenčadi. Od 2005. koriste i slike magnetske rezonancije, što im je pomoglo da bolje objasne kompleksne kognitivne, osjetne i motoričke poremećaje nastale zbog oštećenja mozga.
U svijetu znanstvenici rade i na projektu umjetnog mozga, pa je tako prošle godine na konferenciji TED 2009. u Oxfordu, najavljeno da bi se već do kraja ove 2010. godine mogao napraviti umjetni mozak, jer su već ranije napravljeni neki elementi biološkog mozga, onog u štakora.
Razvoj umjetnog ljudskog mozga bi bio od iznimne važnosti u traženju lijekova za mentalne bolesti i bolesti mozga općenito. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko dvije milijarde ljudi u svijetu ima neku od bolesti mozga, navodi Vjesnik.
Prethodni članci:
arti-201003150023006 arti-201003110663006 arti-201001040035006
