Dugo traženi planet, nazvan Proxima b, okruži svoju hladnu crvenu zvijezdu svakih 11 dana, a ima temperaturu pogodnu za postojanje tekuće vode na njegovoj površini. To je stjenovit svijet malo masivniji od Zemlje i najbliži od svih do sada otkrivenih egzoplaneta – a moguće je i najbliže vjerojatno prebivalište života izvan Sunčevog sustava.
Do ovog su otkrića dovele godine istraživanja. Proxima b mogla bi biti i najbliži dom za život izvan našeg Sunčevog sustava, rekli su istraživači. Također, s obzirom na udaljenost nadaju se da će im se u idućim stoljećima pružiti mogućnost da ovaj planet istraže uz pomoć robota, piše CNN.
Binarni sustav
Proxima Centauri koegzistira s binarnom zvijezdom u Alpha Centauri, dobro proučenom zvjezdanom sustavu. Proxima b je od Sunčevog sustava udaljena 4,2 svjetlosne godine, dok su najbliži dosad otkriveni planeti u toj kategoriji bili udaljeni 40 svjetlosnih godina.
"Ne samo da je riječ o najbližem čvrstom planetu već je to vjerojatno najbliži planet izvan Sunčevog sustava koji će ikad biti otkriven, jer nema zvijezda bližih Sunčevom sustavu od Proxime Centauri", rekao je glavni autor studije Guillem Anglada-Escudé.
Evo što dosad znamo o ovom planetu, kao i pitanjima na koje se znanstvenici nadaju odgovoriti.
Kakav je planet Proxima b?
Proxima b je stjenoviti planet nalik Zemlji, dakle ima čvrstu površinu, za razliku od plinovitih divova kao što je Jupiter. Od Zemlje je veći 1,3 puta, a oko Proxime Centauri kruži jako blizu, na samo 5 posto udaljenosti između Zemlje i Sunca. No, budući da je Proxima Centauri mnogo hladnija i slabija od Sunca, na Proximi b temperatura je pogodna za tekuću vodu.
Još se ne zna ima li planet atmosferu, a znanstvenici procjenjuju da bi ona mogla uz površinu imati temperaturu od 31 do 40 stupnjeva Celzija. Ako pak planet nema atmosferu, temperatura uz površinu mogla bi iznositi od -30 do -40 stupnjeva Celzija. Usporedbe radi, temperatura na površini Zemlje kad ona ne bi imala atmosferu iznosila bi -20 stupnjeva Celzija.
S obzirom na blizinu svoje zvijezde, Proxima b mogla bi imati mnogo jače ultraljubičasto zračenje, oko 100 puta jače od onog na Zemlji. Ako a Proximi b postoji život, on će zasigurno biti pod utjecajem tog zračenja.
Zašto nam je toliko dugo trebalo da je otkrijemo?
Ako je sustav Alpha Centauri dobro proučen, a Proxima Centauri je najbliži susjed našeg Sunca, zašto je znanstvenicima trebalo tako dugo da otkriju Proximu b? Odgovor je vezan uz zvijezdu oko koje kruži ovaj planet, kao i na metode i tehnike prikupljanja informacija u zadnjih 16 godina.
Proxima Centauri je crveni patuljak klase M, blizanac svijetle binarne zvijezde Alpha Centauri AB, koja ga zasjenjuje. U odnosu na druge vrste zvijezda, patuljci M klase nisu dobro istraženi pa znanstvenici ne znaju mnogo o povijesti tih zvijezda ili njihovu zračenju u ranim danima.
"No, u znanstvenici su nedavno shvatili da će potraga za planetima oko M patuljaka vjerojatno dati najspektakularnije rezultate, možete pronaći planete koji su u zoni tekuće vode lakše no ako ih tražite u orbitama drugih zvijezda", kazao je koautor studije Ansgar Reiners.
Budući da je aktivna zvijezda, Proxima Centauri može se ponašati na različite načine koji oponašaju prisutnost planeta, navodi se u studiji. Istraživači su je stoga htjeli promatrati tijekom dužeg razdoblja pa su tako teleskopi diljem svijeta u prvoj polovici ove godine usmjereni prema Proximi Centauri. Tražili su 'Dopplerov titraj', gravitacijski val koji bi ukazivao na prisutnost planeta u orbiti. U kombinaciji s istraživanjima i studijama o Proximi Centauri, koji datiraju još od 2000. godine, znanstvenici su dobili potvrdu. "Statistički gledano, nije bilo sumnje. Pronašli smo planet oko Proxime Centauri", kazao je Anglada-Escudé.
Što još ne znamo?
Istraživanje Proxime b nastavit će se, jer znanstvenici imaju još pitanja na koja žele naći odgovori. Tražit će potvrdu da planet ima vodu i atmosferu, a zanima ih i ima li magnetsko polje koje bi ga štitilo od zračenja. Među najvećim pitanjima jest i ono o povijesti nastanka ove zvijezde i planeta.
"Je li zvijezda bila aktivnija nego Sunce danas, i gdje se u toj fazi nalazila Proxima b?", pita se Reiners. O odgovoru na ta pitanja ovisi i zaključak je li planet nekad bio bogatiji vodom nego danas te je li i ranije bio izložen visokoj razini zračenja.
Stvar intenzivne rasprave je i pitanje o mogućoj naseljivosti Proxime b, a pritom se iznose protuargumenti kao što su sinkrona rotacija, jako zvjezdano magnetsko polje, visoko ultraljubičasto zračenje. Drugi pak vele da ništa od toga nije definitivno potvrđeno.
Kada bismo mogli doći ondje?
Istraživači su Alphu Centauri dugo proučavali izdaleka. Sada žele tamo i otići. Postoje programi, poput Misije Centaur, kojima je cilj dizajnirati i izgraditi svemirsku misiju s malim teleskopom i poslati je u taj zvjezdani sustav. S obzirom na to koliko nam je trebalo da potvrdimo postojanje Proxime b, na ovaj bismo način vjerojatno lakše pronašli nove planete.
To je ujedno i cilj projekta Starshot, u sklopu kojeg bi se izgradila i poslala ultrabrza nanoletjelica, koja bi mogla doći do Alphe Centauri za 20 godina i poslati nam slike s lica mjesta. To je na popisu inicijative Breakthrough, u čijem odboru sjede Stephen Hawking i Mark Zuckerberg.
Mnogi se istraživači nadaju da bismo mogli u budućnosti dobiti prave snimke novih planeta, kojima bismo konačno odgovorili na drevno pitanje: "Jesmo li sami u svemiru?"
"Znamo da postoje planeti oko zvijezda. Uzbuđeni smo zato što nam je Proxima b jako blizu, u svemirskim okvirima, i očekujemo da bismo je u idućih nekoliko stoljeća možda mogli i posjetiti", rekao je Anglada-Escudé.
