Pomoću LHC-a znanstvenici žele rekonstruirati uvjete koji su vladali nakon rođenja svemira za koji se pretpostavlja da je nastao Velikim praskom (Big bang) prije 13,7 milijardi godina. Kako prenosi Jutarnji list, jedan od najatraktivnijih ciljeva projekta LHC jest uloviti Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja objašnjava masu. Zbog dosadašnje neuhvatljivosti, nobelovac Leon Lederman u šali je nazvao Higgsov bozon “Božjom česticom”. arti-201003090599006 LHC je smješten u CERN -u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve. Nalazi se na dubini od 100 metara u podzemnom tunelu opsega 27 kilometara, koji se jednim dijelom nalazi u Švicarskoj, a drugim dijelom u Francuskoj . “Srce” LHC-a čini oko 1600 velikih supravodljivih magneta koji rade na temperaturi od minus 271 Celzijev stupanj (dva stupnja iznad apsolutne nule).
Više od pet milijardi eura vrijedni “stroj za Veliki prasak”, kako popularno nazivamo LHC, piše Jutarnji, na spektakularan je način pušten u pogon 10. rujna 2009. godine. No, desetak dana kasnije uslijedilo je razočarenje jer je zbog kvara na jednom od supravodljivih magneta došlo do prekida rada LHC-a. Popravak je trajao više od godinu dana i stajao oko 30 milijuna eura.
Krajem studenoga prošle godine LHC je ponovno počeo s radom i ubrzo su počeli prvi sudari protona. Pokazalo se da “oživljeni” akcelerator radi besprijekorno i već nakon tjedan dana eksperimenata postao je najmoćniji akcelerator elementarnih čestica na svijetu.
Uslijedila je predviđena zimska pauza, a ovih se dana očekuje ponovni početak rada LHC-a na najvećim dosada postignutim energijama.
Prethodni članci:
arti-200911090260006
