Bolonja pala na ispitu, mora na popravni
Je li Bolonja uspjela?
Kako piše
No, kada je u pitanju Bolonja, medicinski fakulteti na svim sveučilištima u državi "rasturaju". Na splitskom Medicinskom fakultetu 85 posto studenata u godini položi sve ispite, a u Zagrebu njih 84,7 posto. Usporedbe radi, u Zagrebu je prolaznost na Medicini akademske godine 1997./1998. bila oko 24 posto. No, prolaznost na većini ostalih fakulteta, osim zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Prirodoslovno-matematičkog te Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog u Splitu, nije zadovoljavajuća jer idealnih 60 ECTS-ova u godinu dana ne uspije skupiti ni polovica upisanih, piše
Kako podići prolaznost pitanje je koje muči i riječkog rektora Peru Lučina, posebice na Pomorskom fakultetu, na kojem je 60 ECTS-ova skupilo samo 17 posto brucoša. Na Tehničkom fakultetu taj je postotak nešto veći, 25 posto, a na Pravnom 38 posto, navodi
"Iskreno, očekivao sam bolje rezultate, iako su i ovi bolji od onih koje smo imali dok nije bilo Bolonje. No, s druge strane, njezin je smisao polaganje baš svih ispita u godini dana, a to se nije dogodilo. Neki su uspjeli provesti reformu kako treba, neki ne. Na studij kulturologije, primjerice, imamo slabu prolaznost, ali kakva će biti kada je studentima u jedan semestar nagurano 13 predmeta koje moraju položiti u veljači. To je nemoguće", kaže Lučin.
Ono što je sigurno i na čemu treba inzistirati, kaže rektor Pavić, jest da studenti redovito dolaze na predavanja i da profesori tijekom nastave konstantno provjeravaju znanje preko kolokvija, ispita, seminara jer je dokazano da to znatno povećava prolaznost.
Školarine – cijena ECTS-ova
Prema dogovoru rektora svih sveučilišta u državi, brucoši koji se ove jeseni upišu na fakultete besplatno će studirati i na višim godinama jedino ukoliko sakupe maksimalnih 60 ECTS bodova. Drugim riječima, ako polože doslovce sve ispite koje dobiju na prvoj godini, jer 60 ECTS-ova je maksimalan broj bodova koji se može sakupiti u jednoj akademskoj godini. Svi oni studenti koji u godinu dana ne uspiju sakupiti 42 ECTS-a, u drugoj će godini morati platiti maksimalni iznos školarine.
Koliki je taj iznos? Prvi su se puta rektori uspjeli dogovoriti da iznos školarina bude jednak na svim fakultetima koji pripadaju istoj grupaciji. Tako će maksimalna školarina na svim društveno-humanističkim fakultetima iznositi 5500 kuna, na svim tehničkim 7370 kuna, a na medicinskim 9240 kuna. Ovakvom odlukom željelo se stati na kraj dosadašnjoj praksi da student, primjerice, u Splitu ili Osijeku plaća za studij medicine jednu cijenu, a onaj u Zagrebu drugu cijenu. Oni studenti koji, pak, uspiju sakupiti više od 42 ECTS-a, plaćat će za onoliko bodova koliko im nedostaje do maksimalnih 60 ECTS-ova. A cijena jednog ECTS-a, dogovoreno je, otprilike će iznositi 300 kuna.
Tako će student koji će u godini dana sakupiti, primjerice, 50 ECTS-ova za upis u višu godinu morati platiti fakultetu razliku od 10 ECTS-ova, što je iznos od oko tri tisuće kuna, navodi
arti-201003170516006 arti-201004150866006
403 Forbidden