Gotovo čitavo stoljeće znanstvenici su sanjali o tome da će najlakši od svih elemenata, vodik, pretvoriti u metal.
Sada su, u zapanjujućem činu suvremene alkemije, znanstvenici s Harvarda konačno uspjeli stvoriti malu količinu najrjeđeg, a možda i najvrednijeg materijala na svijetu, objavili su u časopisu Science.
Teoretski, metalni vodik mogao bi dovesti do nove tehnološke revolucije jer bi mogao omogućiti stvaranje superbrzih računala, lebdećih vlakova velikih brzina, ultraučinkovitih vozila te dramatično poboljšati gotovo sve što uključuje struju.
Osim toga, mogao bi omogućiti čovječanstvu istraživanje svemira kao nikada prije.
No, izgledi ovako svijetle budućnosti mogli biti doći u pitanje ako sljedeći znanstveni korak – utvrditi je li tako dobiveni metal je stabilan pri normalnim tlakovima i temperaturama – ne prođe kao što se očekuje.
Nešto što nikada nije postojalo
Profesor Isaac Silvera, koji je ovaj ogromni znanstveni proboj napravio u suradnji s kolegom, dr. Rangom Diasom, kaže: "Ovo je sveti gral fizike visokih tlakova.
"Ovo je prvi, povijesni uzorak metalnog vodika na Zemlji, pa kada ga gledate, vidite nešto što nije postojalo nikada prije", kaže.
Trenutno se mali komad metala može se vidjeti samo kroz dva dijamanta koji su korišteni kako bi skršili tekući vodik na temperaturi daleko ispod nule, piše Independent.
Količina tlaka koja im je trebala za to – viša je nego u središtu Zemlje.
Uzorak je ostao pod tim nevjerojatim pritiskom, ali ga negdje u sljedećih nekoliko tjedana znanstvenici planiraju pažljivo "olakšati".
Prema jednoj teoriji, metalni vodik će ostati stabilan na sobnoj temperaturi, a za to predviđanje profesor Silvera kaže da je "vrlo važno".
Poput umjetno proizvedenih dijamanata
"To znači da ako se samnji pritisak, da će ostati metalan, slično načinu na koji nastaju dijamanti koji se formiraju od grafita pod intenzivnom temepraturom i tlakom, ali i dalje ostaju dijamanti kada se uklone taj pritisak i toplina", rekao je.
Ako se teorija pokaže točnom i to se zaista dogodi, onda njegova supravodička svojstva mogu dramatično poboljšati sve što koristi električnu energiju.
"Oko 15 posto energije gubi se tijekom prijenosa pa ako možete napraviti žice od tog materijala i koristiti ih u električnoj mreži, to bi moglo promijeniti čiravu priču", kaže.
Osim toga, metalni vodik također bi mogao transformirati napore čovječanstva za istraživanje Solarnog sustava jer bi omogućio dobivanje raketnog goriva koje je gotovo četiri puta moćnije od najboljeg kojeg danas imamo na raspolaganju.
"Potrebna je ogromna količina energije da biste dobili metalni vodik", kaže profesor Silvera.
"A ako ga ponovo pretvorite u molekularni vodik, sva se ta energija oslobađa, tako da bi to bilo najmoćnije raketno gorivo poznato čovjeku, te bi tako dovelo i do revolucije u raketnoj tehnnologiji", nastavlja.
"I to bi nam omogućilo jednostavnije istraživanje vanjskih planeta Sunčevog sustava", kaže. "U tom bismo slučaju mogli poslati u orbitu raketu sa samo jednim stupnjem, umjesto dva, a mogli bismo lanisrati i rakete puno veće nosivosti, što bi također moglo biti vrlo važno".
Nema nagađanja, samo treba provesti pokus
Međutim, neki znanstvenici tvrde da će površina metalnog vodika biti nestabilna i da će se postepeno raspasti.
Na pitanje što misli će se dogoditi, profesor Silvera je odgovorio: "Ne želim nagađati, želim provesti eksperiment".
A taj bi trenutak mogao biti gotovo podjednako uzbudljiv kao i onaj kada su znanstvenici prvi put shvatili što su stvorili.
"Ranga je vodio eksperiment i mislili smo da bismo mogli uspjeti, ali kada me je nazvao i rekao: 'Uzorak sjaji', otrčao sam tamo, i imali smo metalni vodik".
"Odmah sam rekao da moramo provesti mjerenja za potvrdu, tako da smo preuredili laboratorij... i to je bilo to", kaže.
"To je ogroman uspjeh pa čak i ako postoji samo u ovoj stanici dijamantnog nakovnja pod visokim tlakom, to je vrlo temeljno i transformativno otkriće", zaključio je.
