Hawkingu je u 21. godini dijagnostcirana Lou Gehrigova bolest, odnosno amiotrofična lateralna skleroza. Većina ljudi s tom dijagnozom umre u roku od nekoliko godina, no Hawking je uspio doživjeti 70 godina. Iz nekih razloga, bolest je kod njega napredovala mnogo sporije nego kod većine drugih oboljelih. Neki stručnjaci kažu da način njege koju Hawking ima, uključujući i desetinu zdravstvenih radnika 24 sata dnevno, mogu utjecati na produžetak njegovog života.
Pažnju javnosti Hawking je prvi put privukao 1988. godine, knjigom "Kratka povijest vremena", koja predstavlja pojednostavljeni pregled svemira. Prodana je u više od 10 milijuna primjeraka diljem svijeta. Njegove kasnije teorije napravile su revoluciju u razumijevanju modernih koncepata kao što su crne rupe i Veliki prasak, piše Radio Slobodna Evropa.
Komunicira trzajima desnog obraza
Hawking je postigao sve usprkos tome što je gotovo u cijelosti paraliziran i u invalidskim kolicima od 1970. godine. U periodu od 30 godina držao je katedru matematike na Cambridgeu, koju je prethodno držao sir Isaac Newton. S tog je mjesta otišao u mirovinu 2009. godine, a sada je direktor istraživanja u sveučilišnom Centru za teorijsku kozmologiju.
Danas Hawking komunicira samo trzajima desnog obraza. Još od kada je dobio upalu pluća 1985. godine, potrebna mu je cjelodnevna njega, a oslanja se i na računalo preko čijeg sintetizatora glasa govori. Maleni infracrveni senzor nalazi se na njegovim naočalama i priključen je na kompjuter. Senzor detektira Hawkingove impulse na obrazu, čime odabire riječi koje se prikazuju na kompjuteru. Odabrane riječi tada se izgovaraju glasom sintesajzera. No, može potrajati i do 10 minuta da Hawking formulira jednu jedinu rečenicu. Trebale su mu četiri godine da napiše svoju posljednju knjigu, "Veliki dizajn".
"Jedini problem je što mi glas sintesajzera daje američki naglasak", napisao je Hawking na svojoj web stranici.
Strpljiv i duhovit
Njegova asistentica Judith Croasdell u izjavi za AP opisala je svog šefa kao izuzetno strpljivog čovjeka. Hawking obično dolazi u ured nakon obilnog doručka i čitanja vijesti, a ostaje na poslu prilično kasno, do 7 ili 8 navečer. Njegov je ured pun suvenira: obiteljske fotografije, minijaturni NASA-shuttle, njegova figura iz Simpsonsa. Tu je i sat Homera Simpsona u koji gleda kad mu posjetitelji kasne na sastanke.
"On je veliki dječak, voli pažnju", kaže Kitty Ferguson, autorica dvije njegove biografije. Ferguson kaže da Hawking ima uvrnut smisao za humor, te da ima programiran odgovor za slučajne susrete s ljudima koji ga pitaju je li on Stephen Hawking. "Ne, ali me često zamijene sa tim čovjekom", odgovara glas sintesajzera.
Sam Hawking kaže da se trudi ne razmišljati o svojim ograničenjima. "Imam Lou Gehrigovu bolest gotovo sav moj život kao odrasla osoba. Ipak, to me nije spriječilo da imam vrlo atraktivnu obitelj i budem uspješan u svom poslu. Pokušao sam voditi normalan život što je više moguće, i ne razmišljam o mom stanju ili žalim za onim što ne mogu raditi, a što nije tako mnogo", napisao je Hawking.
Jedan od najsretnijih trenutaka u životu dogodio mu se 2007. godine, kada je na Floridi prošao takozvani 'let nulte gravitacije' i prvi put u 40 godina napustio invalidska kolica.
