Sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu (ICTY), koje vodi to suđenje, odredilo je da strane u postupku moraju sve svoje svjedoke i nove dokaze uvesti do 8. prosinca.
Suđenje Kordiću i Čerkezu započelo je 12. travnja 1999. Optužnicom im je na teret stavljen sustavni progon bosanskih Muslimana - civila na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi" na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne od konca 1991. do ožujka 1994., u slučaju Kordića, a u slučaju Čerkeza od travnja 1992. do kolovoza 1993. na području Viteza, Novog Travnika i Busovače.
Tužiteljstvo i Kordića i Čerkeza tereti i po osobnoj i po načelu zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja. Ni Kordić ni Čerkez nisu svjedočili na suđenju. Tijekom rasprave pred sudskim je vijećem prošlo više od 200 svjedoka i uvedene su tisuće dokumenata, među kojima i oni koji nose službeni naziv "Zagrebački dokazi".
Radi se o dokumentima koje je na uvid tužiteljstvu stavila nova hrvatska vlast od svibnja ove godine. Suđenje Kordić-Čerkez po broju sudskih dana dulje je ne samo od drugih suđenja pred Međunarodnim sudovima za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i u Ruandi, nego i od nuernberškog i tokijskog suda pred kojima je suđeno za zločine počinjene u drugom svjetskom ratu.
