Članovi World Wide Fund For Nature do kraja 2100. predviđaju izumiranje mnogih vrsta, a kao najugroženija područja ističu ona na sjeveru gdje bi, prema njihovim procjenama, moglo nestati 70 posto života. Obalne i otočne vrste bit će ugrožene od kombinacije ugrijanih oceana, porasta morske razine i drugih promjena koje će se dogoditi njihovim staništima.
U izvještaju WWF-a pod imenom "Globalno zagrijavanje i pad u bioraznolikosti kopnenih vrsta" ukazuje se na Rusiju, Skandinaviju i Kanadu kao područja koja će biti najteže pogođena. Vjeruju da će i drugi dijelovi sjeverne Evrope, neka područja Azije i dio Latinske Amerike izgubiti gotovo polovicu živih vrsta.
Jedan od autora ovog dokumenta Adam Markham kaže: "S porastom globalnog zagrijavanja, biljke i životinje će biti primorane na migraciju u povoljnija područja. Budući da neke vrste nemaju sposobnost za tako brzu migraciju ili prilagodbu, jednostavno će izumrijeti".
Među posebno ugrožene ubrajaju se rijetke i izolirane zajednice kao što su: etiopski babun, monarh leptiri i australski planinski oposum.
Za razliku od njih, štetočinama porast temperature ubrzava ciklus reprodukcije pa će komarci i krumpirove zlatice svoju populaciju umnožiti.
Već se sad može opaziti da ptice, kao velike sjenice u Škotskoj ili meksičke šojke u Arizoni, počinju s razmnožavanjem ranije u godini, a leptiri svoje rute pomiču na sjever Evrope.
Ova predviđanja temelje se na dvostrukom porastu emisije ugljik dioksida, a iz WWF-a dojavljuju kako će u stvarnosti biti riječ o trostruko većim emisijama.
