"Deficit je bio puno veći nego što se prikazivalo u knjigama jer ako je deficit velik onda to morate javno reći. Naš problem je što su se godina neke stvari stavljale pod tepih", kazao je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta.
Mjere za saniranje minusa su kratkoročne i dugoročne. Interventni potezi su povećavanje trošarina i povećavanje međustope PDV-a. Računa se i na novac od prodaje CO i HPB-a, monetizaciju autocesta te zamrzavanje napredovanja kroz plaće u državnim službama. Stručnjaci ipak Vladi poručuju da bi pravi potez za spašavanje proračuna bilo oporezivanje najbogatijih preko njihovih dionica, nekretnina i depozita.
"Imamo šansu povećati prihode kroz uvođenje poreza na bogatstvo. Hrvatska je zemlja sa velikim socijalnim razlikama i zbog toga bi bilo potrebno uvesti jedan takav porez", rekla je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Vlada kroz duži rok proračun želi sanirati outsourcingom usluga. Za čišćenje, kuhanje i pranje u javnom sektoru od sad će iznamljivati privatne tvrtke. Plaće u javnom sektoru će se reformirati a socijalne naknade objediniti što bi trebalo donijeti uštede. Svi koji rade za državu uskoro će također biti na jednom centralnom obračunu plaća.
"Ono na što smo mi naišli su bili zaista sad se tek otkrivaju nove stvari ali nema potrebe o tome pričati više zato uvodimo i kratkoročne i dugoročne mjere zato da bi došlo do stabilizacije u periodu par godina", rekao je potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić.
Uštede se planiraju reorganizacijom ureda državne uprave te reorganizacijom porezne uprave i carine, ali pravosudnog sustava.
