Lov na 'Crveni Oktobar', tako je ministar Boris
Lalovac nazvao medijski protuudar hrvatskih bankara na
njegov zahtjev da smanje kamate na kredite. Ministar financija
tako je do kraja zaoštrio sukob iz kojeg bi hrvatski građani
možda ipak mogli izvući i kakve takve koristi - niže zatezne
kamate koje priprema ministarstvo pravosuđa.
Lalovac u zadnje vrijeme podsjeća na svog prethodnika
Slavka Linića, koji je također često ulazio u
srčane obračune s bankarima, a s Linićem je Zoran
Šprajc razgovarao u RTL Direktu.
Je li ovaj obračun s bankama vaša škola? Vi ste 'de
fakto' bili mentor gospodinu Lalovcu i dobro ga
poznajete.
Ne bih rekao. To je činjenica da dolazi do velikih nesporazuma
između fiskalne vlasti i financijskog sektora, bankarskog
sektora. Evidentno je da su marže, ili ta fiksna kamata, koja je
slobodna tržišna kategorija i određuje ju svaka banka za sebe,
prevelika za građane Hrvatske. Prevelika u odnosu na to da imaju
višak sredstava i da višak sredstava uvijek određuje i kamatnu
stopu. I to je ono što svi zahtjevamo, da se ta visoka stopa
smanji. Neovisno o tome što je rizik RH oko tri posto pa smo u
toj razlici prema europskim zemljama veći.
Pozvao sam vas u goste jer ste vi autor Zakona o
potrošačkom kreditiranju kojeg se sada optužuje da je zapravo
predstavljao rizik u sustavu zbog potencijalnog velikog rasta EU
libora koji je taj promjenjivi dio i koji je tada bio nizak, a
Zakon je omogućio bankarima da ovaj fiksni dio učine vrlo visokim
pa bi kamata mogla odletjeti 2, 3 posto.
Budimo iskreni, čini mi se da je tu guverner rekao dvije riječi
previše. I nije problem kamatne stope. Kad govorimo o nacionalnoj
referentnoj stopi, koja je negdje preko 2 i po posto i euro
liboru, ili kamatnoj stopi za europska zaduženja, koja je
0,1 posto - to je ta razlika. I to je ono što bankama ne
paše pa su same odredile da fiksna kamata bude veća.
Znači nije Zakon odredio veličinu fiksnog dijela
kamate?
Nije, ni ne može. To je tržišna kategorija i to je nešto što je
volja banaka. Ali, ono što je također bitno, mi moramo uvijek
definirati jesu li banke korektne u toj računici. U ovom trenutku
je višak novaca i mislim da bi itekako smanjiti ta fiksna kamatna
stopa.
Kako sada gospodin Lalovac može natjerati banke da makar
zadrže kamate na ovoj razini?
Banke neće rasti s kamatnom stopom iz jednostavnog razloga što
nema korisnika kredita. Sve manje je korisnika dugoročnih
kredita, sve više, vjerujem da će se građani i kad govorimo o
kreditu, zaduživati u hrvatskoj valuti jer primaju plaću u
hrvatskoj valuti. A to znači da će referentna nacionalna kamatna
stopa biti ona koja će se određivati. Osnovno je da u ovom
trenutku idemo s nastavkom smanjivanja zatezne kamate jer je ona
ta koja producira strahovita dugovanja.
Zašto se zatezna kamata nije mogla smanjiti dok ste vi
bili ministar?
Uvijek se išlo prema nekakvoj kamatnoj stopi koju imamo.
Kako ocjenjujete rad HNB-a i gospodina
Vujčića?
Ja mu zamjeram do prošlu godinu, kada su banke imale višak
likvidnosti pa su vraćale kredite prema majkama, znači u valutama
prema inozemstvu, on je tada trebao sugerirati građanima da se
riješe švicarskog franka. Znači, sugerirati da postoji opasnost
rasta franka. To je njegova obveza i on je morao inzistirati da
nestane švicarski franak iz Hrvatske. I tada ne bi bilo ove
negativne tečajne razlike između kune i 'švicarca'.
