Od pračovjeka koji su trljali štapove kako bi stvorili vatru, do fosilnih goriva koja su pokrenula industrijsku revoluciju, energija je igrala središnju ulogu u ljudskom razvoju. Isto tako način na koji napajamo naša društva također je stvorio najveći izazov čovječanstvu, piše BBC.
Energija je ključ dominacije čovječanstva
Ne radi se samo o gorivu koje nam omogućuje da za nekoliko sati prijeđemo kontinente ili bombe koje mogu raznijeti čitave gradove, već ogromne količine energije koje svakodnevno koristimo.
Uzmite u obzir ovo: čovjeku koji se odmara potrebna je približno ista količina energije kao i za starinsku žarulju sa žarnom niti, oko 90 watta, kako bi održao normalan rad metabolizma.
No, prosječno ljudsko biće u razvijenoj zemlji troši otprilike 100 puta više od te količine, ako dodate energiju potrebnu za obilazak, izgradnju i grijanje domova, uzgoj hrane i svih ostalih stvari s kojima se naša vrsta suočava. Primjerice, prosječni Amerikanac troši oko 10 000 vata.
Ta razlika objašnjava mnogo toga o ljudima, našoj biologiji, našoj civilizaciji i nevjerojatno bogatom načinu života koji svi vodimo, u usporedbi sa životinjama.
Razlikujemo se od svih ostalih bića na Zemlji, ljudi puno više rade s energijom nego s vlastitim metabolizmom.
Ljudski razvoj započeo je otkrićem vatre
Izuzetan odnos čovječanstva s energijom započeo je prije stotine tisuća godina, našim otkrićem vatre.
Vatra je puno više od pukog grijanja, zaštite od grabežljivaca i novog alata za lov.
Brojni antropolozi vjeruju da je vatra zapravo preoblikovala našu biologiju.
"Sve što organizmu omogućuje učinkovitije dobivanje energije imat će ogromne učinke na evolucijsku putanju tog organizma", objašnjava prof. Rachel Carmody sa Sveučilišta Harvard u Cambridgeu u Massachusettsu.
Crmody vjeruje da je presudan razvoj bilo kuhanje. Kuhanje transformira energiju dostupnu iz hrane.
Ugljikohidrati, proteini i lipidi koji opskrbljuju naša tijela prehranom razotkrivaju se i izlažu tek kada se zagriju.
To našim probavnim enzimima olakšava učinkovito obavljanje posla, brže izvlačenje više kalorija nego kad bismo hranu jeli sirovu.
S pametnijim mozgovima postajali smo bolji u lovu i ishrani
Prof. Carmody i njezini kolege vjeruju da nam je dodatna energija omogućila da razvijemo mala debela crijeva i relativno velike mozgove koji su gladni energije te nas razlikuju od naših rođaka primata.
I kako su nam mozgovi počeli rasti, stvorili su petlju pozitivnih povratnih informacija.
Kako se neuroni dodaju u mozak sisavaca, inteligencija se eksponencijalno povećava, kaže Suzana Herculano-Houzel, neuroznanstvenica sa Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu u državi Tennessee.
I smislili smo više načina za pristup kalorijama u našoj hrani - lupanjem kamenom, mljevenjem u prah ili čak puštanjem da istrune - ili, naravno, prženjem na vatri.
To nam je omogućilo da razvijemo još pametnije mozgove, a kreposni krug koji je uslijedio pokrenuo je naš mozak da dostigne najvišu "klasu".
Sada sada raspolažemo s različitim izvorima energije te smo dosegli vrhunac u energijskom izobilju i proizvodnji.
Od industrijske revolucije postali smo viši i zdraviji, životni vijek nam se znatno povećao.
Trenutno živimo u društvu koje se oslanja na fosilna goriva koja su stvorili globalnu ekonomiju i visoki životni standard, ali i katastrofalne klimatske promjene.
Goriva su stvorila najveći izazov s kojim se ljudsko društvo ikad suočilo - povratak oslanjanju na svakodnevni dotok energije sa Sunca kako bi se zadovoljile ogromne energetske potrebe osam milijardi ljudi.
