Održiva moda za održivu budućnost! Tekstilna industrija drugi je najveći zagađivač okoliša iako se posljednjih godina svijet polako pokušava odmaknuti od brze mode u kojoj nastaje velika količina otpada. A koliko kilograma tekstila na godinu baci prosječan Hrvat i kako ispravno zbrinuti tekstilni otpad... 

Od starog tekstila u procesu nastajanja je torba. Isto tako i kute za tete u vrtiću, ali i papuče. U ovoj socijalnoj zadruzi u Čakovcu zbrinjavaju viškove garderobe recikliranjem ili stavljanjem u ponovnu uporabu.

Agrokemikalije, bojanje tkanine...

''Prošle godine smo sakupili preko 400 tona tekstila i sve smo uspjeli sortirali i ponovno upotrijebiti ili izreciklirati'', rekao je Ivan Božić, upravitelj socijalne zadruge Humana Nova u Čakovcu.

Skupljaju materijal u suradnji s komunalnim poduzećima, kroz donacije, ali i sami građani im svakodnevno donose robu koja im više ne treba.

''Također imamo stotinjak kontejnera razmještenih po sjeverno-zapadnoj Hrvatskoj, a dosta ih devastirano tako da to nije najsretnije rješenje'', kazao je Božić. Spremnici za tekstil, svih 560, od lani su stvar prošlosti u Zagrebu. Iz Čistoće su tada rekli kako su ih kontinuirano uništavali pojedinci, ali se i odlagalo oko kontejnera. Na zapadu grada danas pokraj plastike, miješanog otpada i biootpada - bačena torba i rukavice.

''Tekstil je bio i ovdje i tamo. Samo imaju još kontejneri ali nažalost to je sad raspašoj. Ljudi uzmu i bace pored kontejnera'', rekla je Delfa Nikolić iz Zagreba.

''Imate grupe na Facebooku pa javite što imate više'', rekla je Bernardeta Gostoni.

''Mi smo svoju robu stavili kod kontejnera i osoba koja treba je uzela robu'', rekla je Olivera Bulajić.

''Baš sam sad prikupila cijelu vreću i odnijet ću je u reciklažno dvorište'', kazala je Vlasta Rukavina. Druga opcija postala je primarna u Zagrebu - građani se upućuju na 20 reciklažnih dvorišta.

''Otpad ide na vagu, prilikom dolaska moraju predočiti račun. Sistemski broj njihovog objekta koji mi unesemo u sustav i time se vodi evidencija odlaganja'', kazao je Miljenko Boćkaj, tehničar u reciklažnom dvorištu Čistoće.

Dok se u Europskoj Uniji baci 5,8 milijuna tona ukupnog tekstilnog otpada na godinu, u Hrvatskoj je to 50 tisuća tona tekstilnog otpada i obuće. Od toga 12 kg otpada po stanovniku. Isto tako 10 000 tona se odvojeno prikuplja.

Modna industrija doprinosi krizi

Upravo je cijeli lanac tekstilne industrije drugi najveći zagađivač okoliša. Od korištenja agrokemikalija, do bojanja tkanina. Tema je to o kojoj se manje govori, smatra Mirela Holy.

''Taj trend konzumerizma koji je jako prisutan u modnoj, tekstilnoj industiji nas tjera da kupuje proizvode koje nikada niti ne konzumiramo i jako veliki broj tekstilnih proizvoda direktno završi iz tvornice na odlagalištima otpada'', smatra bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.

Modna industrija uvelike doprinosi klimatskoj i ekološkoj krizi - poručila je klimatska aktivistica Greta Thunberg koja je osvanula na naslovnici skandinavskog Voguea upravo u odjeći održivih i recikliranih materijala.