Znanstvenici su objavili da je ovogodišnji slijed prirodnih katastrofa u kombinaciji s rekordnim temperaturama premašio njihove najgore strahove, prenosi Financial Times.
Čak 110 tona ugljičnog dioksida
"Prije 40 godina razmišljali smo o tome što bi se moglo dogoditi i mislim da nitko od nas nije očekivao da će se ovo razviti za vrijeme našeg života. Ovo je problem sadašnjeg trenutka, a ne budućnosti, kako se ranije predviđalo", kazao je Chris Rapley, 73-godišnji profesor klimatske znanosti s University Collegea London.
Prirodne katastrofe su utjecale na velike ekonomske i društvene promjene koje za sobom vuče topliji planet koji se tijekom stoljeća zagrijao za oko jedan stupanj.
Požari na zapadnoj obali SAD-a progutali su pet milijuna hektara zemlje, a procjenjuje se da je u atmosferi završilo oko 110 tona ugljičnog dioksida, što je jednako godišnjoj emisiji čitavog energetskog sektora Velike Britanije.
Dim od požar putovao je visoko u atmosferu, postepeno je sa zapadne obale stigao na istočnu obalu SAD-a, da bi se u konačnici probio i do sjevera Europe.
"Sve što se trenutno događa dio je predviđenih posljedica klimatskih promjena. Govorim ljudima da ovo nije normalno i da će se stanje pogoršavati dokle god budemo pojačavali koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi", kazao je Philip Duffy, direktor američkog Klimatskog istraživačkog centra Woodwell.
Nesnosne vrućine
Znanstvenici upozoravaju da rekordne temperature osiguravaju idealne uvijete za potpirivanje požara te oni postaju sve češći i intenzivniji.
Novi temperaturni rekordi zabilježeni su diljem svijeta, od kalifornijske Doline smrti s 54,4 stupnja do Ruskog dalekog istoka, odnosno Arktičkog kruga koji je ove godine mjerio i do 38 stupnjeva. U Brazilu, u jednoj od najvećih močvarnih područja na svijetu zvanom Pantanal, požari bukte od sredine srpnja.
Neka istraživanja nalažu da je utjecaj globalnog zatopljenja bio sukladan sa znanstvenim predviđanjima, ali da su posljedice po ljude bile puno veće nego što se očekivalo.
"Naša društva su naviknuta na maleni raspon promjene vremena. Ova nam je godina pokazala da porast od jednog stupnja već dovodi neke zajednice na sam rub mogućnosti za prilagodbu", kazao je Friederike Otto sa Sveučilišta u Oxfordu.
Da će klimatske promjene donijeti i materijalnu štetu, svjedoči i činjenica da su vatrene stihije SAD stajale oko dvije milijarde dolara, a očekuje se da će taj trošak narasti i do 50 milijardi dolara.
Začarani krug zagrijavanja
Nažalost, požari nisu jedine ekstremne pojave koje su obilježile 2020. Znanstvenici su ovog tjedna uočili pet istovremenih uragana i tropskih oluja u Atlantskom oceanu, što je drugi put da je tako nešto ikad zabilježeno.
Uragan Sally udario je u kopno Alabame i Floride s nanosima vjetra jačine veće od 160 kilometara na sat. SAD predviđa ekstremno aktivnu sezonu uragana.
Unatoč tomu, Tim Lenton, profesor klimatskih promjena sa Sveučilišta Exeter kazao je da polarne regije pokazuju najgore znakove nepovratnih klimatskih promjena.
Arktičko more kreće ka tome da ove godine zabilježi najveći gubitak ledenog pokrova, a veliki dio pokrova izgubio je i Grenland.
Manja količina leda u Arktičkom moru stvara opasan krug zagrijavanja. S manje ledenog pokriva na površini oceana, manje je površine koja može reflektirati Sunčeve zrake što dovodi do zagrijavanja mora. To ponovno uzrokuje manju količini leda koja će reflektirati te iste zrake. Upravo to je glavni uzrok zašto se Arktik puno brže zagrijava od drugih dijelova svijeta.
