Prosječna globalna temperatura vjerojatno će premašiti zadani cilj - ograničenje porasta do 1,5 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje - u barem jednoj od idućih pet godina, pokazuje studija Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Posebno opasno za Arktik

Prema studiji predstavljenoj u četvrtak u Ženevi, šanse su 20 posto da će taj prosjek biti zabilježen najmanje u jednoj od idućih pet godina u razdoblju od 2020. do 2024.

Izgledi su oko 70 posto da će u jednom ili više mjeseci u idućih pet godina zabilježiti najmanje 1,5 Celzijev stupanj višu prosječnu temperaturu u odnosu na predindustrijsko razdoblje - od 1850. do 1900., prema WMO-u.

"Ova studija, uz visoko znanstveno umijeće, upozorava i na goleme izazove za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, vezano uz ograničenje rasta globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba, te na napore koji se ulažu kako bi se ograničilo povećanje temperature do 1,5 stupanj", kazao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

Stručnjaci su posebno pogubne prognoze dali za područje Arktika koje će se ove godine vjerojatno zagrijati dvostruko više u odnosu na globalni prosjek.

Već smo imali najtoplije razdoblje

U dodatku na to prosječna temperatura u svijetu vjerojatno će premašiti predindustrijske razine za jedan stupanj u svakoj od idućih pet godina.

Razdoblje od 2015. i 2019. već je najtoplije od početka mjerenja. Studija je rezultat izračuna Britanske meteorološke službe i uzeti su u obzir i "prirodne varijacije kao i ljudski utjecaj na klimu, a sve kako bi se predvidjeli temperatura, pljuskovi, vjetrovi i ostale varijable za sljedećih pet godina", navodi WMO.

No, u obzir nisu uzeta moguća smanjenja emisije stakleničkih plinova koja su rezultat usporavanja svjetske ekonomije zbog pandemija koronavirusa.

Pandemija ne smije biti izgovor

"Zbog dugog zadržavanja ugljikovog dioksida u atmosferi učinak smanjivanja ovogodišnje emisije neće dovesti do smanjenja koncentracije atmosferskog ugljikovog dioksida koji potiče rast globalne temeprature", kaže Taalas. 

Dodao je da se pandemiju ne bi trebalo koristiti kao izgovor za zaustavljanje borbe protiv klimatskih promjena koordiniranim i održivim mjerama.

U razdoblju od 2020. do 2024. istočni dijelovi Južne Amerike vjerojatno će biti sušniji, više će vlage biti na višim nadmorskim razinama i na području Sahela, sjeverni dio sjevernoatlantskog područja mogao bi imati više snažnih zapadnih vjetrova, što bi moglo rezultirati s više oluja na zapadu Europe, dodaje CNN.