Visoka temperatura planeta, odmah nakon njegova formiranja,
dovela bi do vrlo brzog isparavanja prvotne vode pa znanstvenici
vjeruju da su oceani nastali oko osam milijuna godina
kasnije.
Pitanje je odakle je stigla voda, presudna za život na
Zemlji.
Ranije analize uzoraka leda s kometa pokazale su da oni nisu
mogli donijeti više od deset posto današnjih oceana, jer kemijski
"otisci" nisu odgovarali.
No stručnjaci iz njemačkog instituta Max Planck ustanovili su da
komet 103P/Hartley 2 ima isti kemijski sastav kao oceani na
Zemlji.
To otkriće značajno povećava količinu vode koja je mogla stići
preko kometa, sastavljanih od stijena i leda s karakterističnim
"repom" od plina i prašine. Raniji modeli pokazivali su da je
najveći dio vode na Zemlju stigao putem asteroida.
U slučaju Hartleya 2, znanstvenici su, koristeći se infracrvenim
instrumentima, otkrili da ima gotovo identičan "D/H" kao morska
voda. D/H pokazuje udio deuterija ili teškog vodika koji ima
jedan dodatni neutron, u odnosu na obični vodik iz vode.
Astronomi su pronašli prvi komet koji sadrži vodu nalik oceanskoj, što snažno podupire teoriju da su svemirska tijela bili značajan izvor vode za "žednu" Zemlju u prvim fazama njezina nastanka.
