Vlada, koja je krajem prošlog tjedna izviještena o završetku pregovora, smatra da je dobivanje povjerenja međunarodnih financijskih institucija od bitnije važnosti nego pravo na povlačenje financijskih sredstava.
Naime, MMF stand by aranžmanom Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 200 milijuna specijalnih prava vučenja (250 milijuna dolara), ali Hrvatska ta sredstva neće ni koristiti s obzirom na dobro stanje međunarodnih pričuva.
Najavljuje se to u pismu namjere MMF-u s Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici za potpisivanje kojega je Vlada ovlastila potpredsjednika Slavka Linića i ministra financija Matu Crkvenca.
Nakon što Memorandum prođe Izvršni odbor MMF-a, očekuje se da krajem veljače bude potpisan i stand by aranžman. U Memorandumu Vlada kao glavne srednjoročne gospodarske ciljeve označava rast zaposlenosti i životnog standarda.
Procjenjuje se da će se stopa gospodarskog rasta s očekivanih 3,5 posto u ovoj godini povećati na 4 posto u 2001., dok bi se inflacija s ovogodišnjih 8 posto (odnosno 7,5 posto) trebala smanjiti na 4,2 posto u 2001.
Dvjema ključnim odrednicama Memoranduma, ministar Crkvenac smatra naglasak na podizanje efikasnosti gospodarstva uz konstantnu politiku proračunske prilagodbe i smanjenje deficita.
Procjenjuje se tako da bi deficit proračuna konsolidirane države s ovogodišnjih 6,5 posto BDP-a trebao u idućoj godini biti smanjen na 5,25 posto, u 2002. na 4,25 posto, dok bi 2003. trebao iznositi 1,25 posto BDP-a.
Druga bitna odrednica je politika plaća i to njihova ograničavanja. Vlada je već na prošlotjednoj sjednici donijela niz mjera za provođenje takve politike - zamrzavanje plaća državnih dužnosnika i zaposlenika u javnom sektoru na ovogodišnjoj razini, kao i zadržavanje prosječnih plaća u javnim poduzećima na razini 2000.
Posebno mjesto u politici plaća zauzima i najava o smanjenju broja zaposlenih u javnim službama i to za 10.000. Pritom bi se broj zaposlenika u MUP-u smanjio za 4.000, a ostalo najvećim dijelom u Ministarstvu obrane.
Smanjenje broja zaposlenih bit će najavljeno krajem ožujka iduće godine, a Vlada ga namjerava provesti brzo na temelju nove regulative i smanjenja troškova otpremnina. Do tada bi se, kako se najavljuje, određene uštede mogle postići slanjem viška zaposlenih na odmor uz punu plaću, ali bez plaćanja naknada.
U Memorandumu Vlada daje i naznake budućeg zakona o zapošljavanju državnih dužnosnika i službenika, koji bi trebao stupiti na snagu krajem veljače.
Tako se već sad može iščitati jedinstveno uređenje koeficijenata (to bi donijelo uštedu od 6 do 7 posto u masi plaća), smanjenje razdoblja za izračun otpremnine sa sadašnja tri do 36 mjeseci na 6 mjeseci i smanjenje iznosa za plaće u tom razdoblju sa 100 na 90 posto plaće, zamjenu naknada za prekovremeni rad slobodnim danima, uštede na naknadama za prijevoz, topli obrok.
U razgovorima sa sindikatima i poslodavcima o trogodišnjem sporazumu o socijalnom miru, Vlada je kao cilj zacrtala postizanje dogovora o rastu realnih plaća na nešto nižoj razini (za oko 1 do 2 postotna boda manje) od godišnjeg rasta proizvodnje.
Iz Memoranduma se može iščitati i moguće poskupljenje benzina. Naime, do ožujka iduće godine trebala bi biti osnovana i započeti s radom agencija za ceste, za što bi se za 30 lipa po litri povećale trošarine za benzine i dizelska goriva.
Osim promjena vezano za trošarine drugih promjena u poreznom sustavu ne bi trebalo biti. Posebice se, izričita je Vlada, neće smanjiti 22-postotna stopa PDV-a, niti dopustiti proširenje nulte stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a.
Niz mjera vezan je uz konsolidaciju i reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Najavlju se tako zakonske izmjene kojima bi se smanjile određene posebne mirovine, socijalne naknade za branitelje, plaće liječnika na ratom pogođenim područjima, kao i razmatranje niza drugih mjera, npr. smanjenja mirovina braniteljima i promjena njihova usklađivanja, ponovno uvođenje naknada za zdravstveno osiguranje za mirovine veće od granice službenog siromaštva, godišnje usklađivanje mirovina, umjesto kao do sada dva puta godišnje i sl.
Vlada je u Memorandumu definirala i rokove u provođenju privatizacije. Tako se do sredine iduće godine očekuje prvo javno izdanje najmanje 20 posto dionica Hrvatskog telekoma, a tijekom godine i privatizacija triju banaka - Dubrovačke i Croatia banke te Hrvatske poštanske banke (koju bi vjerojatno prije toga trebalo dokapitalizirati), potom Croatia osiguranja.
U sljedećoj godini očekuje se i reforma energetskog sektora, najprije usvajanje zakonodavnog okvira, a potom i provođenje restrukturiranja, moguće i početak privatizacije INE i HEP-a.
Očekuje se privatizacija JANAF-a, kao i nekih dijelova HEP-a i INE ako to bude potrebno za ostvarivanje privatizacijskog prihoda planiranog u proračunu za 2001., zapisano je u Memorandumu.
Najavljuje se njime i niz strukturnih reformi, kao što su npr. početak rada Državne riznice, daljnja decentralizacija, početak primjene trećeg stupnja mirovinskog osiguranja sredinom 2001., a drugog stupnja početkom 2002., dok se na monetarnom području očekuje daljnje smanjenje obvezne rezerve, usvajanje novih zakona o HNB-u, o bankama, o deviznom poslovanju, i sl.
