To je na današnjoj sjednici Vlade najavio ministar financija
Slavko Linić, ističući pritom da se neće
odustati od politike štednje.
Predstavljajući Smjernice ekonomske i fiskalne politike za
razdoblje od 2014. do 2016. godine, Linić je kazao kako u 2014.
godini rashodi za kamate za postojeći javni dug rastu za oko 2,5
milijarde kuna, a troškovi članstva u EU za 4,7 milijardi kuna.
Tu je i oko 700 milijuna kuna viših rashoda za subvencije i
plaće, što će sve dovesti do 8 milijardi kuna višeg proračunskog
deficita u odnosu na ovogodišnji. Time bi se proračunski deficit
povećao sa ovogodišnjih planiranih 3,5 posto BDP-a na 5,5 posto
BDP-a u idućoj godini.
Razina deficita od 5,5 posto BDP-a trebao bi se smanjivati u
2015. i 2016., ponajprije zbog očekivanog gospodarskog rasta,
rekao je Linić.
Smjernicama je, naime, predviđeno da će nakon 0,2 postotnog rasta
u ovoj godini, rast hrvatskog BDP-a u 2014. iznositi 1,3 posto, u
2015. godini 2,2 posto, a 2016. planiran je rast od 2,5 posto.
Ostale stavke proračuna za 2014. ne bi se trebale značajnije
mijenjati, odnosno rashodi ostalih proračunskih korisnika, iako
su potrebe bile više, ostaju na razini proračuna iz 2013.
Neće se bitnije mijenjati niti prihodovna strana proračuna, koja
je predviđena u iznosu od 114,3 milijardi kuna ili oko 0,8 posto
višoj nego ove godine.
Mjesta za bitnije smanjenje rashodne strane, kazao je Linić, nije
bilo što zbog negativnog učinka ulaska Hrvatske u EU, što zbog
visokog javnog duga, koji je rastao i zbog provedenih reformi
unazad dvije godine, poput restrukturiranja brodogradnje,
željeznice, zračnog prometa i zdravstva.
Javni dug na kraju ove godine iznosit će oko 190 milijardi kuna,
rekao je Linić i istaknuo kako su u njemu i visoki deficiti iz
2011. i 2012., ali i 'skriveni' dugovi prijašnjih vlada.
No, Vlada je danas prihvatila i reformske i druge mjere fiskalne
konsolidacije od 2014. do 2016. godine, a Linić je kazao kako će
parametri iz smjernica prilikom izrade proračuna za 2014.
korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera, koje bi
trebale pomoći smanjenju proračunskog deficita u idućim godinama,
uz nastavak politike sustavne štednje.
Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne
skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u
državnim i javnim službama.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je podsjetio i da će Hrvatska
ući u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita, jer će
deficit premašiti 'zlatno pravilo' od 3 posto BDP-a.
Kako bi se proračunski manjak spustio ispod 3 posto BDP-a, a
javni dug ostao ispod 60 posto BDP-a, Europska će komisija dati
jasne preporuke Vladi kako izaći iz visokih deficita i javnog
duga, ali treba očekivati da će taj proces trajati, nije moguće
da se provede u razdoblju kraćem od tri godine, rekao je Grčić i
istaknuo kako bi o tome suglasnost s EK trebala biti postignuta
na proljeće.
