Fasadizacija države, pokušaj novi. Vlada je prihvatila program energetske obnove zgrada javnog sektora za 2014. i 2015.
"U sljedeće dvije godine se planira temeljem ovog programa obnoviti oko 200 zgrada, otprilike oko 420.000 metara kvadratnih potaknuti investicije oko 400 milijuna kuna", izjavila je ministrica graditeljstva i prostornog uređenjaAnkaMrakTaritaš.
S novim fasadama, grijanjem i stolarijom škole ili primjerice bolnice bi trošile manje energije i ispuštale manje CO2, čime će Hrvatska ispoštovati i europske direktive. Agencija za promet nekretninama birat će koje će javne zgrade ući u program i zatim provesti javni natječaj.
"40 posto ide iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, to je otprilike 165 milijuna knuna, 10 posto firma koja ulazi u program mora osigurati sama i 50 posto se osigura iz kreditne linije", dodala je Mrak Taritaš.
A kredit bi se vraćao upravo novcem ušteđenim na manjim računima za režije. Zvuči dobro, samo ako se zaboravi da je riječ o pompozno najavljivanom projektu koji je u režiji bivšeg prvog potpredsjednika Čačića i prošle godine doživio potpuni fijasko.
Sredinom 2012. govorilo se o obnovi 500 zgrada, radovima vrijednim dvije milijarde kuna koji će zaposliti 50 tisuća ljudi i oživjeti građevinski sektor. Sve su zakočili slab odaziv građevinaca i spore prilagodbe zakona, pa se cijela priča nekoliko mjeseci kasnije svela na ugovore za obnovu pet srednjih škola u Varaždinu.
Godinu i pol poslije fasadizacija se ponovno pokušava pokrenuti, no izgledno je da će i novi, skromniji plan obnove javnih zgrada za Vladu biti velik izazov.
