Ministarstvo financija zatražilo je putem Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca podatke o hrvatskim građanima koji su klijenti švicarske HSBC banke, kako bi se utvrdilo je li bilo poreznih utaja koje su počinili hrvatski građani, priopćeno je u utorak iz Porezne uprave.
Porezna uprava i Ured za sprječavanje pranja novca kontinuirano surađuju s istim institucijama u europskim zemljama te će tu suradnju iskoristiti i u ovom slučaju, kaže se u priopćenju.
Britanska banka HSBC priznala je da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji poreza. U tom kontekstu današnji tisak izvještava o 40 hrvatskih građana koji su u HSBC od poreznika sklonili ukupno 33,2 milijuna dolara.
Otvorena mogućnost utaje
Iz Ministarstva financija, u čijem sklopu djeluje Ured za sprječavanje pranja novca, potvrđeno je kako 'u aktualnom slučaju određeni elementi upućuju na poreznu evaziju te su porezna tijela u okviru međunarodne suradnje poreznih tijela ovlaštena razmjenjivati informacije u svrhu otkrivanja konkretnih utajivača poreza'.
U nekim europskim jurisdikcijama, uključujući i Švicarsku, porezna utaja još nije predikatno kazneno djelo za kazneno djelo pranje novca, tj. nezakonita imovinska korist stečena utajom poreza u tim jurisdikcijama ne može biti predmet kaznenog djela pranja novca, navode u Ministarstvu.
Stoga od tih jurisdikcija putem međunarodne razmjene podataka između financijsko-obavještajnih jedinica nije moguće dobiti podatak o transakcijama i osobama za koje postoji sumnja na pranje novca ako imovina, novac i prava proizlaze iz moguće utaje poreza. Ured prema zakonu može započeti analitičku obradu sumnjivih transakcija samo kada mu banke ili drugi obveznici, strane financijsko obavještajne jedinice ili državna tijela dostave obrazložene razloge sa sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Dakle, pojašnjavaju iz Ministarstva financija, Ured za sprječavanje pranja novca može upućivati zamolbe stranim financijsko obavještajnim jedinicama samo kada je prethodno obaviješten od banaka ili nadležnih državnih tijela u Hrvatskoj odnosno inozemnih financijsko-obavještajnih jedinica za konkretnu osobu ili konkretnu sumnjivu transakciju. A tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za pranje novca potvrđuje nezakonitost sredstava i ona se trajno oduzimaju.
Maras: Vlada će prekontrolirati o čemu se radi
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je u utorak kako je sigurno da Vladu zanima jesu li svi koji drže novac u HSBC-u platili porez Republici Hrvatskoj i je li taj novac, ako je zarađen u Hrvatskoj, zarađen legalno.
"Vlada će, kao i u drugim sličnim situacijama, koristiti međunarodnu pravnu pomoć i prekontrolirati o čemu se tu radi", istaknuo je Maras na predstavljanju natječaja inovacijskih programa Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro).
Ured otvorio stotine predmeta
Što se tiče brojčanih pokazatelja o radu Ureda za sprječavanje pranja novca, po podacima Ministarstva financija on je 2013. i 2014. godine otvorio ukupno 884 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te dostavio 597 izvještaja o analitičkim obradama sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma na daljnje postupanje.
Ured je u tom razdoblju analitički obradio 8.657 transakcija povezanih sa 1.613 sudionika fizičkih i pravnih osoba te izdao 78 naloga bankama za blokadu izvršenja sumnjivih transakcija. Tim je nalozima na rok od 72 sata privremeno blokirano izvršenje sumnjivih transakcija u ukupnom iznosu od preko 70 milijuna kuna.
Tijekom 2014. godine, Ured za sprječavanje pranja novca poslao je 232 upita u 49 država radi pribavljanja podataka iz inozemstva potrebnih za otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma te istovremeno zaprimio 74 upita iz 26 država.
