RTL-u Danas neslužbeno je potvrđeno da u Vladi i Ministarstvu financija već računaju isplati li se pojedine porezne razrede ukinuti, ili ih sve mijenjati. Naime, razmišljanje ide u smjeru ukidanja njaveće stope poreza na dohodak od 40 posto. Koalicijski partner komentara nema.
Naime, uz 17,2 posto doprinosa na plaću te 20 posto doprinosa iz plaće, Hrvati plaćaju i porez na dohodak prema tri stope – 12, 25 i 40 posto te pripadajući im prirez. Upravo nas najveća porezna stopa od 40 posto smješta među rekordere, a njezin učinak ne osjete samo ljudi za koje bi se moglo reći da su bogataši nego i svi čija je neto plaća veća od 9.000 kuna, prenosi Večernji.hr.
Ukidanje najveće stope od 40 posto osjetilo bi stotinjak tisuća zaposlenih čije su neto plaće iznad 9.000 kuna, a zemlja bi bila konkurentnija i za ulagače iz IT industrije koji perspektivu ne grade na jeftinoj radnoj snazi i lohn poslovima.
Poslodavci poručuju kako je riječ o liječnicima, inžinjerima, sveučilišnim profesorima, odnosno upravo oni ljudi koji bi Hrvatsku trebali izvući iz krize.
"Stvaranje što boljih uvjeta upravo za te ljude je zadaća za sve nas, i za vladu i za poslodavce. Time ćemo omogućiti da budemo konkurentni plaćama prema tim najkvalitetnijim ljudima, smanjit ćemo mogućnost njihovog odlaska iz Hrvatske, a i same hrvatske poslodavce ćemo učiniti konkurentnijima", pojasnio je direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.
Troškovi opet na leđima siromašnih
Sindikati s druge strane podsjećaju na ravnopravnost. Poreznim rasterećenjem bogatijih, kažu, ne bi se smanjile sve potrebe ovog društva, pa bi se troškovi opet samo prelili na leđa siromašnijih.
"Osim toga, čak i u Ustavu piše da svako sudjeluje u podmirenju javnih potreba u skladu sa svojim mogućnostima. To će reći da onaj tko ima više, mora i više doprinositi. To je pitanje elementarne porezne pravednosti", istaknuo je predsjenik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Zbog čega će Vlada, odluči li se na mijenjanje poreznih razreda, očito morati požuriti i s uvođenjem poreza na nekretnine i na kamatu na štednju.
Poražavajuća stvarnost hrvatskih građana
U Češkoj se porezna osnovica oporezuje samo sa 15 posto, u Slovačkoj je najveća stopa 15 posto, u Srbiji deset za većinu, a 15 posto na plaće koje prelaze šestomjesečni prosjek. Slovenija jedina ima sličan model kao i Hrvatska, četiri stope od kojih je najniža 16, a najveća 50 posto.
Prema analizi poreznih modela u rediji Alpe - Adria, koji su napravili slovencki stručnjaci, Hrvatska bilježi katastrofalne rezultate. Primjerice, na deset tisuća eura godišnje bruto plaće radnik u Italiji na ruke dobije 8.562 eura, u Austriji 8.490 eura, Sloveniji 7.523 eura, Hrvatskoj 7.126 eura, Mađarskoj 6801 euro. Razlika je još izraženija na godišnjoj bruto plaći od 50.000 eura – Talijanu ostanu 33.394 eura, slično kao i Austrijancu, s Hrvat dobije oko 6.000 eura manje, odnosno 25.967 eura.
