Vlada je odlučila stati na kraj sivoj ekonomiji te je u redovitu saborsku proceduru u četvrtak uputila prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Među najzanimljivijim mjerama je poziv građanima da prijave trgovca ili ugostitelja čiji izdani račun nije ispravan, za što će dobiti petstotinjak kuna nagrade. Također, građane će se poticati da uzimaju račune, i to tako da će ih inspektor, uhvati li ih bez računa, moći naplatiti kaznu u visini od 200 do 2.000 kuna.
"Nužno je uvođenje kvalitetnog nadzora nad izvršavanjem poreznih obveza u poslovanju s gotovinom, kako zbog smanjenja sive ekonomije u tom području, tako i radi uspostave što konkurentnijih odnosa na tržištu", kazao je na sjednici Vlade ministar financija SlavkoLinić.
Model fiskalne blagajne, odnosno posebnih fiskalnih uređaja u Ministarstvu su ocijenili zastarjelim i nepotrebnim, budući da se i u ugostiteljstvu i trgovini već koristi složenija tehnologija. Stoga se išlo na fiskalizaciju putem sustava IT komunikacija i softverskog rješenja koje osigurava povezanost poreznog obveznika i Porezne uprave i kontrolu izdavanja računa.
Tako bi ugostitelji ili trgovci bili obvezni, putem softverskog rješenja, svaki izdani račun registrirati u Poreznoj upravi te od nje dobiti potvrdu registracije i poseban porezni broj, a taj bi broj omogućio da svaki građanin, odnosno potrošač, može provjeriti je li mu račun pravedno naplaćen.
Korisnici tog sustava bile bi fizičke osobe obveznici poreza na dohodak i na dobit, odnosno obrtnici te slobodna zanimanja (npr. liječnici, odvjetnici i sl.), te pravne osobe obveznici poreza na dobit.
Nešto jednostavnija rješenja predviđaju se za male poduzetnike, odnosno one koji se paušalno oporezuju.
(Foto: PIXSELL)
Sama primjena zakona krenula bi s početkom iduće godine i išla bi u tri faze - od 1. siječnja išlo bi se na velika i srednja poduzeća i ugostiteljstvo, od 1. travnja u trgovini i slobodnim zanimanjima, a od srpnja na cjelokupno poslovanje s gotovinom.
Linić procjenjuje da će po toj osnovi porezni prihodi porasti za oko milijardu kuna, a u idućoj godini, s obzirom na faze, oko pola milijarde kuna.
Naglašava i kako će to omogućiti i neke druge kontrole pa će Porezna uprava, uz podatke o računu, dobiti i podatke o radnom vremenu osobe koja izdaje račun (radi li prekovremeno, u smjenama, itd.), kao i o broju zaposlenih.
Nužnost uvođenja kontrole u prometu gotovinom u Ministarstvu potkrepljuju i procjenom kako se tek oko 30 posto tog prometa prikazuje realno.
Tako primjerice podaci za 2010. pokazuju da je prosječan dnevni promet u ugostiteljstvu 'iznosio' oko 620 kuna, a prosječan dnevni dohodak (razlika poslovnih prihoda i rashoda) oko 100 kuna, a u trgovini prosječan dnevni promet 730 kuna, dohodak oko 85 kuna.
Iz resora financija također ističu kako su se na softversko rješenje u fiskalizaciji odlučili i zbog nižih troškova.
Trošak za poduzetnike, s obzirom da se radi o softverskom rješenju, odnosio bi se, ako postojeći sustav ne mogu prilagoditi, na nabavu računala koje može primiti posebni i šifrirani potpis, što bi za neke mogao biti trošak od oko 3000 kuna, Finini certifikati koštali bi 60 kuna godišnje, a telekomunikacijske veze oko 100 kuna.
Trošak Porezne uprave za primjenu sustava fiskalizacije u prvoj godini bio bi oko 13 milijuna kuna, a u 2014. i 2015. po oko 15 milijuna kuna.
U Poreznoj upravi očekuju i veliku suradnju građana. U drugoj će polovici godine krenuti i medijska kampanja o važnosti uzimanja računa, a iz Porezne uprave najavljuju i nagradnu igru, odnosno novčano nagrađivanje građana koji prijave račune koji nisu ušli u sustav Porezne uprave.
