Ako izuzmemo braniteljske, vojne i policijske mirovine, prosječna mirovina u Hrvatskoj, koja je ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, iznosi 2451,95 kuna.
Vjerojatno bismo se složili da je riječ o malom iznosu s kojim je teško preživjeti mjesec, ali i takav iznos umirovljenicima u Slavoniji ostaje nedostižan.
Naime, ni jedna od pet slavonskih županija nije blizu toga, čak ni najbolja od njih pet - Osječko-baranjska, sa svojih 2237 kuna prosječne mirovine “običnih” umirovljenika, dok najniže mirovine u cijeloj Hrvatskoj imaju umirovljenici Požeško-slavonske županije, samo 1967 kuna, navodi Glas Slavonije.
Osim malih mirovina, problem je i visoka stopa nezaposlenosti
Potom slijedi Međimurska županija s 1969 kune te Virovitičko-podravska s 1980 kuna. Među sedam najgorih, s vrlo malim razlikama su umirovljenici još dviju slavonskih županija - Brodsko-posavske (2047) i Vukovarsko-srijemske (2065 kuna).
Usporedbe radi, prosječna mirovina u Zagrebu je 2999 kuna, dok su na drugom i trećem mjestu Primorsko-goranska (2805) i Istarska županija (2670).
Osim malih mirovina, ovo područje Hrvatske pogođeno je izrazito visokom stopom nezaposlenosti.
Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu rekao je za spomenuti list kako u pravilu županije s većim plaćama (prema podacima Državnog zavoda za statistiku) imaju i veće mirovine, i obrnuto, no i tu ima nekih odstupanja.
Brojke ukazuju na dugoročno neodrživo stanje
Ove "obične" mirovine ne treba brkati s vojnim, braniteljskim ili mirovinama policijskih službenika.
Tako su primjerice, u siromašnijim županijama braniteljske mirovine do 2 i pol puta veće, dok su za djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe i 50 posto veće. Od “običnih” umirovljenika veće mirovine imaju i stradalnici rata koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovi njihovih obitelji. Primjerice, Osječko-baranjska županija je prema broju vojnih mirovina treća u Hrvatskoj, iza Splitsko-dalmatinske županije i Grada Zagreba pa to u nekoj manjoj mjeri ipak popravlja ukupnu sliku mirovina, piše Glas Slavonije.
Spomenimo i kako su Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija jedine u Hrvatskoj koje imaju veći broj umirovljenika nego zaposlenih, a i u četiri slavonske županije jedva je nešto veći broj zaposlenih nego onih u mirovini.
Kad ovim poražavajućim brojkama dodamo čimbenike iseljavanja, posebice mladog i obrazovanog stanovništva, jasno je kako je stanje dugoročno, najblaže rečeno, neodrživo.
