Sutra će na dužnost stupiti novoizabrani predsjednik Republike Zoran Milanović, a time će ujedno završiti petogodišnji mandat Kolinde Grabar Kitarović. Njezinih pet godina na Pantovčaku ostat će, kako sama reče u oproštajnom obraćanju, prepušteno sudu povijesti.
"Ponosna sam na učinjeno. Predsjedničku dužnost obnašala sam s dubokim uvjerenjem kako su političke, moralne i kulturne vrijednosti kojima smo se stoljećima vodili u borbi za nacionalnu slobodu i državnu neovisnost, a posebice u Domovinskom ratu, uporište izgradnji snažne države i pravednog društva. Interese hrvatskoga naroda, države i svih državljana branila sam i promicala dostojanstveno i odgovorno, kako mi je nalagao Ustav, iznad bilo čijih i bilo kakvih parcijalnih interesa. Ime Hrvatske i hrvatskoga naroda bilo mi je svetinja. O svima nama pa tako i o mojemu radu jednoga će dana, s potrebnim odmakom, objektivno progovoriti povijest", kazala je, među ostalim, u svom šestominutnom obraćanju.
A prije negoli povijest bude sudila o njezinu mandatu, podsjetimo se - i pomognimo povijesti u donošenju suda - nekih glavnih točaka mandata predsjednice Grabar Kitarović koja broji zadnje sate na toj dužnosti.
NIJE SE ODSELILA S PANTOVČAKA
Iako je u predizbornoj kampanji 2014. godine obećavala da će, ako bude izabrana, izmjestiti predsjednički Ured s Pantovčaka u neki skromniji prostor, to se tijekom njezina mandata ipak nije dogodilo. Spominjala je preseljenje u Visoku ulicu na zagrebačkom Gornjem gradu, ali to se na koncu nije dogodilo i rezidencija je ostala na Pantovčaku. Službeno objašnjenje glasilo je da prostorije u Visokoj ulici ne udovoljavaju sigurnosnim standardima. To neisupnjeno obećanje, iako nije u potpunosti ovisilo o njoj, pratilo je Grabar Kitarović gotovo do kraja mandata.
PREDSJEDNICA-PUTNICA
Kad se sve zbroji, predsjednica Grabar Kitarović i nije puno boravila na Pantovčaku, nego je mnogo putovala i po Hrvatskoj i po svijetu. Osim što je uvela institut putujućeg ureda, seleći se povremeno od jedne do druge županije kako bi "bila bliže ljudima", Grabar Kitarović odradila je i pravi globtroterski mandat. Bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću svojedobno se prigovaralo da je previše putovao tijekom svoja dva mandata, a Grabar Kitarović "prešišala" ga je u samo jednom mandatu. Njezinih čak 140 putovanja u inozemstvo (71 državničko putovanje i 69 radnih posjeta) zaista su mnogo, a povijest će valorirzirati rezultate tih posjeta. Obišla je dijasporu od Australije i Novog Zelanda preko Kanade i SAD-a do Argentine. U Argentini je dala kontroverznu izjavu o tamošnjim hrvatskim domoljubima koji su, kako reče, nakon Drugog svjetskog rata ondje "pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljube i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda". Problem je bio što su u toj izjavi prepoznati pripadnici ustaškog pokreta koji su nakon poraza 1945. godine tamo našli utočište.
NEISPUNJENA OBEĆANJA
Osim preseljenja Ureda predsjednice u Visoku ulicu, što je donekle bilo lakoispunjivo obećanje, Grabar Kitarović je u pobjedničkoj noći 12. siječnja 2015. godine izrekla poznatu rečenicu koju su joj kritičari mnogo puta natrljali na nos: "Ne dam da nam itko kaže da Hrvatska neće biti prosperitetna i bogata jer bit će Hrvatska među najrazvijenijim zemljama Europske unije i svijeta. To vam obećajem ovdje večeras." Do danas nije jasno kako je predsjednica s nevelikim ovlastima mogla obećati takvo što, apstraktno i s njezine pozicije neispunjivo. No tada, prije pet godina, zazvučalo je dobro i optimistično svima koji su u trenutku pobjedničke euforije tako htjeli čuti. A kako je započela, tako je i okončala mandat – obećanjem boljeg života i standarda, ovoga puta konkretnijim, ali i dalje nejasnim.
"Već imam dogovore s nekim državama da nam Hrvati odu na obuku negdje drugdje i da se vrate u Hrvatsku i rade preko interneta u nekoj drugoj državi, a u Hrvatskoj zarađuju osam tisuća eura. Zamislite osam tisuća eura za naše mlade", poručila je s predizbornog skupa u Osijeku.
ČUDNO DRUŠTVO S INAUGURACIJE
Predsjednička inauguracija Grabar Kitarović bila je prva epizoda na kojoj se poskliznula. Iako postavši još veća u očima dijela političke desnice, u dobrom dijelu javnosti izazvala je sablazan pozvavši na tu svečanost suspektna lica poput Zdravka Mamića, Tomislava Horvatinčića, Tomislava Merčepa, Velimira Bujanca te još nekih. Istodobno, Markovim trgom razlijegali su se zvižduci kada su najavljena dvojica, neminovnošću protokola pozvanih bivših predsjednika, Mesića i Ive Josipovića.
DRŽAVNIČKO-NAVIJAČKE ESKAPADE
U vanjskoj politici, što je bila i najčvršća poluga njezina predsjednikovanja, Grabar Kitarović lutala je od loših do dobrih poteza i natrag. Poprilično samoponižavajuće davanje izjave pred ogradom Bijele kuće u središnjoj informativnoj emisiji javne televizije početkom 2017. godine znatno je umanjilo njezin vanjskopolitički kredibilitet. Slično je bilo i na sastanku na vrhu NATO-a u svibnju iste godine kada se napadno progurala u prvi red kako bi stala i slikala se pored Donalda Trumpa (potom je kazala da je "radila svoju posao"), ali i programatsko guranje Inicijative triju mora, kao američke političke agende u središtu Europe, bili su u percepciji javnosti podosta dvojbeni potezi. No, valja reći da je u nizu vanjskopolitičkih aktivnosti Grabar Kitarović uspjela održati dobar balans i odnose Hrvatske sa SAD-om i Rusijom. Na početku mandata i u vrijeme migrantske krize bila je vrlo kritična spram politike otvorenih vrata Angele Merkel te u tom smislu bliža Trumpu ili mađarskom predsjedniku Viktoru Orbanu. Naizgled paradoksalno, ali diplomatski vrhunac njezina mandata dogodio se na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji u ljeto 2018. godine. Prelazeći granicu odmjerenog ponašanja svojstvenog šefovima država, tamo je skrenula pozornost svjetske javnosti na sebe plešući u svečanoj loži ispred Vladimira Putina te slavodobitno grleći u dresu natopljenom kišom Luku Modrića i ostale Vatrene pred očima vidljivo zatečenog Emmanuela Macrona, šefa države čija je reprezentacija u finalu pobijedila Hrvatsku i osvojila naslov prvaka svijeta.
French President Emmanuel Macron (L) talks with Croatian President Kolinda Grabar-Kitarovic during the trophy ceremony at the end of the Russia 2018 World Cup final football match between France and Croatia at the Luzhniki Stadium in Moscow on July 15, 2018. (Photo by FRANCK FIFE / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - NO MOBILE PUSH ALERTS/DOWNLOADS
ODBAČENA IKONA DESNICE
Od prvog dana mandata Grabar Kitarović figurirala je kao ikona domaće političke desnice koja ju je prigrlila i proglasila "kraljicom Hrvata". Još u izbornoj noći, čim je poglašena pobjednicom, otišla je posjetiti skupinu branitelja koji su mjesecima prosvjedovali pred Ministarstvom branitelja u Savskoj 66 te vodili svojevrsnu uličnu kampanju za nju i HDZ pod parolom "Oba su pala, oba će pasti", čime se aludiralo na imperativ rušenja tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića i premijera Milanovića. Desnici se dodvorila i odlukom da ubrzo po useljenju na Pantovčak otamo iseli bistu Josipa Broza Tita. Kao predsjednica svih građana mnogo otvorenije koketirala je s desnicom nego s ljevicom. Pa ipak, ta je ljubav pukla. Domaći desničari nisu joj oprostili što je u veljači 2018. u Zagrebu ugostila srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića te usprkos kritikama i prosvjedima, koji su bili čak na rubu uličnog incidenta, ustrajno branila tu svoju odluku. Potom se desnici zamjerila kada se naprasno i grubo riješila svoga dotadašnjeg savjetnika za unutanju politiku, svojevrsnog impresarija njezine dotadašnje politike Mate Radeljića. Odlaskom Radeljića počeo je otvoreni rat domaće (nehadezeovske) desnice s Grabar Kitarović koji je kulminirao guranjem u izbornu vatru pjevača Miroslava Škore, kao novog lidera tzv. suverenističke desnice. Krećući u pripreme za nove predsjedničke izbore, Grabar Kitarović tada je procijenila da se tijekom kampanje ipak mora približiti političkom centru i držati se HDZ-a, stranke koja joj je jedina mogla omogućiti potrebnu predizbornu logistiku. Simbolički, taj se njezin (za)okret vidio u distanciranju od same sebe, odnosno svojih prethodnih tumačenja pozdrava "Za dom spremni". Grabar Kitarović je u veljači prošle godine priznala da je pogriješila kada je svojedobno za taj pozdrav i poklič ustaškog režima iz doba NDH-a rekla da je "starohrvatski pozdrav". A odgovornost je svalila na svoje savjetnike, prešutno na smijenjenog Radeljića. "Učinila sam to jer su mi tada tako rekli neki savjetnici", kazala je.
ODNOS S MAMIĆEM
Tijekom cijelog mandata, Grabar Kitarović su kao zlokobna sjena pratili glasovi i glasine o njezinu prijateljstvu s gazdom zagrebačkog Dinama, danas bjeguncem od hrvatskog pravosuđa Zdravkom Mamićem, osuđenim za izvlačenje novca iz zagrebačkog kluba. Glasine o famoznoj rođendanskoj zabavi koju joj je on upriličio, Grabar Kitarović je u jednom trenutku sama presjekla priznavši, doduše prilično lakonski, da je "gospodin Mamić organizirao razne večere za nju" te dodavši da "ne vidi zašto je to tema". Do danas, pak, nije do kraja razjašnjeno je li tadašnji šef Sigurnosno-obavještajne službe Dragan Lozančić bio smijenjen na njezino inzistiranje jer ju nije upozorio da je Mamić kao osumnjičenik bio praćen u vrijeme famoznih druženja s tada novoizabranom predsjednicom.
JOGURT I ŽELJEZNA ZAVJESA
Grabar Kitarović ostat će - do suda povijesti - upamćena i po djelomičnom falsificiranju povijesti. Naime, često je, osvrćući se na život u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji, govorila da se ta zemlja nalazila iza željezne zavjese, iako se ta churchillovska metafora koristila isključivo za zemlje koje su bile članice Istočnog bloka i pod dominacijom Moskve, odnosno Sovjetskog Saveza. "Oni od nas koji su rođeni s pogrešne strane željezne zavjese…", kazala je na sastanku Inicijative triju mora u Varšavi 2017. godine. Potom je izjavila kako je Hrvatima u Jugoslaviji bilo zabranjeno nacionalno se izjašnjavati. "Umjesto da kažemo: 'Ja sam Hrvat', morali smo reći: 'Ja sam iz Hrvatske'. Tko bi iskazao svoj nacionalni ponos, tome je prijetio zatvor", izjavila je u intervjuu bečkom Kleine Zeitungu. "Odrasla sam u komunizmu, i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta, i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati idućeg tjedna", kazala je trećom zgodom. Na to su joj mnogi uzvratili podacima o tome da se u bivšoj državi proizvodilo i moglo kupiti više vrsta jogurta, uključujući i one voćne, a mnogi su je i podsjetili da je u to vrijeme života "iza željezne zavjese" u sklopu razmjene učenika slobodno otišla u SAD gdje je završila jedan razred srednje škole. S nehotičnim ili namjernim falsificiranjem povijesti Grabar Kitarović nastavila je i prošle jeseni, kada je već bila u neformalnoj pretkampanji za nove izbore. Za zagorsku popevku "Došel bum doma sel si bum pod brajde", a nakon što ju je otpjevala s hrvatskim vojnicima u mirovnoj misiji u Afganistanu, kazala je da se zbog njene domoljubne tematike nije smjela pjevati u Jugoslaviji. Pjesma je, inače, napisana 1999. godine.
PAMTITE ME PO PJESMAMA MOJIM…
Kada smo kod pjesama, javnost će vjerojatno najdulje pamtiti Grabar Kitarović po njezinom pjevanju. Kad god je bila u prilici, predsjednica je zapjevala. A kada se već namnožilo prigovora da prečesto pjeva, kritičarima je poručila da će još ustrajnije to činiti. "Ja sam rekla uvijek: tko pjeva, zlo ne misli. Ja pjevam tako kako pjevam. Kada sam bila mala, crkveni zbor me prihvatio, unatoč mojem 'uštonavanju', sad sam malo bolja, ali sam ipak odlučila prihvatiti one prijedloge Jacquesa Houdeka i još nekih koji su mi predložili da poradim na glasu. No, problem je u tome što i ne stignem puno pjevati. Kada sam pjevala u crkvenom zboru imala sam vremena za vježbanje jer je to kao i svaka druga aktivnost, morate puno pjevati da biste dobro pjevali. No, nije to bitno. Bitno je da se tom gestom daje do znanja da sam čovjek, ja sam žena, ja sam jedna od vas. Ja ću stati za ovaj mikrofon pa iako me cijela Hrvatska kritizirala, ja ću vam otpjevati jednu pjesmu...", kazala je zimus dajući izjavu HRT-u u New Yorku.
KRALJICA GAFOVA
Jedno je nesumnjivo: gafovi su obilježili mandat Grabar Kitarović. Mnogi su joj zamjerili ili se smijali ili s nevjericom promatrali kako ulazi u svlačionicu nogometne reprezentacije pa majčinski grli znojne i polugole Vatrene. Ili kada je u zagrebačkom HNK-u, po završetku baleta "Labuđe jezero" iz nejasnih razloga izašla na pozornicu, poklonila se publici skupa s izvođačima te im još i "pokupila" buket cvijeća. U Dubrovniku je svojedobno djeci dijelila paketiće u kojima su - što je kasnije skoro izazvalo međudržavni skandal - bile čokoladice srpskog proizvođača, ali i njezine sličice s autogramom. Mnogi smatraju da ju je poraza na ovim predsjedničkim izborima koštala izjava da bi zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, višestrukom USKOK-ovom optuženiku, nosila kolače u zatvor ako bi se našao tamo. Povrh svega, u javnost je potom dospjela i snimka na kojoj Bandiću pjeva na proslavi njegova rođendana. Roditeljima poginulih branitelja u Vukovaru poručila je kako ih njihova poginula djeca gledaju odozgo i poručuju da im nije žao što su poginuli za Hrvatsku. U jeku predsjedničke kampanje izjavila je da je Nogometni klub Rijeka u doba Jugoslavije bio rezervni klub beogradskih Partizana i Crvene zvezde pa se od te izjave ograđivao i riječki HDZ. Mnogi skandaloznim smatraju i to što je kao predsjednica Republike, dakle najviša dužnosnica s pozicijom političke moći, upisala poslijediplomski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kasnije je izjavljivala kako ispite priprema i završni rad piše držeći knjigu na koljenima dok je na brojnim putovanjima.
