Ističe se tako da su prošloga tjedna članovi židovske zajednice, srpske manjine i antifašističke udruge odbili prisustvovati komemoraciji za poginule u Jasenovcu, najzloglasnijem koncentracijskom logoru pro-nacističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata.
Umanjivanje zločina u mainstream medijima
Bojkot je bio "hrabar i ispravan odgovor na val neofašističke ustaške nostalgije koji je preplavio Hrvatsku", rekao je Efraim Zuroff iz međunarodnog Centra Simon Wiesenthal.
Iako je tzv. Nezavisna Država Hrvatska bila marionetska tvorevina u kojoj je ubijeno na stotine tisuća Srba, Židova, Roma i drugih, današnji apologeti tog režima vide ustaše kao utemeljitelje hrvatske države.
"Umanjivanje njihovih zločina traje već godinama, ali različitim intenzitetom. No, sada je prodrlo i u ministarske kabinete i u mainstream medije", kaže povjesničar Tvrtko Jakovina za AFP.
Među spornim imenovanjima u novoj Vladi posebno se ističe ono ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, povjesničara i navodnog simpatizera ustaškog pokreta. Novi dokumentarni film o Jasenovcu došao je na udar kritike Židova koji tvrde da se njime pokušava revidirati mračna prošlost Hrvatske, no istodobno je dobio pohvale od minsitra Hasanbegovića kao "najbolji način da se konačno rasvijetle mnoge kontroverze iz hrvatske povijesti".
Ustaški pozdravi odjekuju s tribina
Premijer Tihomir Orešković bio je izložen kritikama jer nije reagirao na ustaški pozdrav "Za dom spremni" koji je odjekivao s tribina stadiona u Osijeku tijekom nogometne utakmice Hrvatske i Izraela potkraj ožujka. Dan kasnije Vlada je osudila "simbole totalitarnih režima", ali ne ističući posebno one ustaške.
"Država jednostavno ne čini ništa ... i ne želi spriječi preporod krajnje desnice", kaže Ognjen Kraus, čelnik židovske zajednice u Hrvatskoj.
Ipak, Orešković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osudili su ustaške zločine kada je Hrvatsku nedavno posjetio posebni američki izaslanik za pitanja holokausta.
Nacionalistička retorika umjesto gospodarskog programa
Promatrači uspoređuju pomak Hrvatske udesno s onim u drugim državama istočne Europe, ponajprije u Mađarskoj pod vodstvom autokrata Viktora Orbana te u Poljskoj pod konzervativnom Strankom prava i pravde koja je došla na vlast u listopadu.
No, dok su ti lideri ostvarili pobjedu na izborima, glavna hrvatska konzervativna stranka, HDZ, nije uspjela osvojiti izbore u studenom već je na vlast došla nakon pregovaranja i trgovanja, ističe se u tekstu AFP-a.
Politolog Žarko Puhovski kaže kako nova vlada, u nedostatku pravog gospodarskog programa za poticanje krhkog rasta, koristi snažnu nacionalističku retoriku kako bi "stvorila privid političke pobjede".
Prosvjed za Z1
Pritisci s desna na manjine i novinare
Poštivanje prava manjina bio je ključni uvjet za ulazak Hrvatske u EU 2013. godine, piše AFP, ali je vođa hrvatskih Srba, Milorad Pupovac u više navrata upozorio na "atmosferu netolerancije".
Milijan Brkić, jedan od čelnika HDZ-a, poručio je potom Pupovcu da "ode tamo gdje se neće osjećati ugroženim".
Lokalni televizijski novinar u siječnju je upozorio građane Zagreba "posebice majke s djecom", da budu oprezni prolazeći ispred srpske pravoslavne crkve kako ih tamošnji svćenici ne bi zaklali.
Kad je televiziji na kojoj je novinar to izrekao bila izrečena privremena zabrana emitiranja zbog govora mržnje, tisuće ljudi izašlo je na ulice prosvjedujući, a neki od njih opet izvkujući ustaški pozdrav, bez intervencije policije.
Noovinari su također zabrinuti, osobito nakon što ih je HDZ-ov dužnosnik Željko Glasnović nazvao "najvećom preprekom istinskoj demokraciji".
HDZ-ovac GLASNOVIĆ TRAŽI LUSTRACIJU U MEDIJIMA: “Novinari su najveća prepreka istinskoj demokraciji”
Slabljenje sekularnosti u Hrvatskoj
Istaknuti satirični pisac Ante Tomić napadnut je u Splitu prošloga mjeseca, a napad na njega osudila je i Europska federacija novinara. No, ministar kulture Hasanbegović rekao je da taj slučaj "podsjeća na važnost odgovornosti za izgovorene riječi i napisano u javnosti".
Šefica agencije za elektroničke medije Mirjana Rakić odstupila je s dužnosti prošloga mjeseca, navodeći kao razlog političke pritiske. Na Sveučilištu u Zagrebu prosvjedovali su studenti Filozofskog fakulteta nakon što je potpisan sporazum o suradnji tog fakulteta, koji se smatra bastionom liberalne misli, i Katoličko-bogoslovnog fakulteta.
"To bi bio još jedan korak ka daljnjem slabljenju sekularnosti u Hrvatskoj", rekla je za AFP 20-godišnja Iva, studentica sociologije.
