Odjeknula je izjava predsjednika Republike Zorana Milanovića koju je izrekao u Varaždinu na svečanosti povodom Dana Varaždinske županije. Milanović je, naime, izjavio kako su "županije bolji oblik uprave od podjela na regije" te dodao da bi podjela na regije značila dezintegraciju Hrvatske. Štoviše, kazao je i da se ukidanje županija i smanjenje broja općina neće dogoditi.
"Ono što je '93. godine, u jeku rata, kada je bilo važnijih prioriteta od lokalne samouprave, jednom presječeno bez referenduma, neće se više tako lako vratiti tamo gdje bi netko želio", kazao je Milanović mireći se, možemo reći, s HDZ-ovim statusom quo.
'HDZ mogu razumjeti, ali ne i Milanovića'
Ove njegove izjave iznenadile su sve koji i dalje smatraju da sadašnji teritorijalni ustroj guši Hrvatsku te zagovaraju ukidanje postojećih županija i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. Jedan od njih, prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, neugodno je iznenađen Milanovićevim stavom.
"Tu ideju, da bi ukidanje županija dezintegriralo Hrvatsku, javnosti je plasiraoTomislav Karamarko u vrijeme kada je Most javno zagovarao smanjenje broja županija. Ne razumijem motiv predsjednika Milanovića da u ovom trenutku ponovno reciklira tu Karamarkovu ideju. Po meni je to suluda ideja, jer ne znam kako se to Hrvatska bez županija može dezintegrirati, odnosno da ovih sadašnjih 20 integrira Hrvatsku. Milanović je time pokazao da stoji na tragu HDZ-ove politike koja ne želi smanjivati broj županija, što mogu razumjeti jer im one služe kao poluga za njihove političke interese", kazao nam je Đulabić.
GRABAR-KITAROVIĆ PORUČILA: ‘Smanjivanje broja županija destabiliziralo bi državu’
15.04.2016., Zagreb - U Saboru je odrzan okruglii stol u organizaciji GONG-a o Ustavnom sudu. Vedran Djulabic. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
'Njegova izjava je čisto politikantska'
On smatra da je teza prema kojoj bi Hrvatska bez županija bila dezintegrirana - posve promašena.
"Treba podsjetiti da se njihov koncept promijenio i da županije kakve su bile 1990-ih nisu onakve kakve imamo danas. Godine 2000. smo promijenili Ustav, a 2001. donijeli novi Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji je koncepcijski promijenio županije. Prije toga one su bile jedinice uprave i samouprave, a 2000. su postale jedinice područne (regionalne) samouprave. Nisu one više državne ekspoziture", kaže.
Stoga, ističe Đulabić, Milanovićevu izjavu vidi kao nerazumijevanje položaja županija i smatra je "čisto politikantskom".
'Još samo Pametno i Dalija Orešković to zagovaraju'
Na opasku da je odjednom utihnulo svojevrsno natjecanje političara koji su se donedavno nadglasavali u zagovaranju ukidanja županija i smanjenja broja jedinica lokalne samouprave, Đulabić kaže da je takvih ostalo vrlo malo.
"Jedini dosljedni zagovornici ukidanja županija ostali su stranka Pametno i Dalija Orešković, ali oni čine mali i neutjecajni saborski klub. Most je od toga odustao i o tome više uopće ne govori, a iskreno ne znam kakvi su stavovi Domovinskog pokreta po tom pitanju. Ne shvaćam zašto postojeći sustav županija brani SDP kad ukupno imaju dva župana", ustvrdio je.
Đulabić smatra da političke stranke sve više bježe od te teme jer su svjesne da nemaju racionalnih argumenata za održavanje postojećeg stanja, odnosno da su im argumenti isključivo interesno-politički.
Jedina prirodna podjela je na pet regija
"Velike stranke se boje radi čistih interesa. Imaju župane, vijećnike, imaju svoje ljude koji žive od tog sustava, zbrinute po županijskim ustanovama i naravno da bi to bilo pogubno za njihove interese. Taj stranački interes se kamuflira i prikazuje kao javni interes. A pravi javni interes je učinkovita javna uprava koja pruža usluge građanima. Stoga mi nije jasno zašto to zagovara i predsjednik Milanović, koji nije u stranci", kaže Đulabić.
Na koncu, Đulabića smo upitali kakav teritorijalni ustroj Hrvatske smatra najboljim. S pet regija, kaže.
"Možemo ih zvati i županijama ako hoćemo, nije bitna forma nego sadržaj. Tih pet regija su prirodne cjeline, eventualno s nekim područjima koja bi, s obzirom na svoj specifični identitet, mogla imati status subregija pa da im se dâ autonomija unutar tih većih regija. To nam zapravo diktira naša urbana struktura. Imamo velike urbane centre - Osijek, Rijeku, Split i Zagreb - koji su motori tih regija i ne treba oko toga puno filozofirati. Ne možemo izmisliti 20 županijskih centara kad oni ne postoje", zaključio je Đulabić.
