Ustavni sud danas je ustavnima proglasio nekoliko odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite. I to je više-manje sve što javnost zna, jer je sa suda stiglo samo priopćenje, a konferencija za medije na kojoj bi trebalo biti riječi o obrazloženju tih odluka te pitanja novinara, trebala bi se održati tek kad stignu izdvojena mišljenja sudaca i prođe žalbeni rok. Dotad oni koji su uopće pokrenuli pitanje ustavnosti rada Stožera pojašnjavaju u čemu se razlikuje njihov stav, ali i što je točno sud u ponedjeljak napravio.
"Odbačen je prijedlog da se uopće pokrene postupak ispitivanja ustavnosti zakonske odredbe Zakona o civilnoj zaštiti, odnosno Stožera kojih je na desetak. Međutim, kao fizička kao i pravna osoba, imaju pravo samo predložiti pokretanje postupka. Predložio sam temeljem činjenica da odluke Stožera, a i određene zakonske odredbe nisu u skladu s Ustavom. Nije ispunjeno načelo proporcionalnosti, razmjernosti, predvidljivosti i dostupnosti tih odredbi. Znači, ne radi se tu samo o formalnim elementima da određena ograničenja nisu donijeta od Sabora, već se radi o tome da nemamo osnovne elemente da bi propisi bili valjani", rekao je za RTL odvjetnik Martin Sherri.
Objasnio je potom razliku između poništavanja i ukidanja pojedine odluke. "Ustavni sud je mogao, da je pokrenuo postupak i tek onda odlučivao, odlučiti da se ukidaju te odluke kao što je odlučio o konkretnoj. Ustavni sud ima mogućnost poništavanja i ukidanja. Poništenje bi otvaralo tu priču. Ukidanje kao što je to kod rada nedjeljom, isključuje tu priču", rekao je.
Nije epidemija, već prirodna nepogoda
Ustavno-pravni stručnjak Đorđe Gardašević zarazu koronavirusom ne klasificira kao epidemiju, već kao prirodnu nepogodu, za koju vrijede posebna pravila.
"Po našem Ustavu to je situacija po kojoj smatram da o ograničenjima ljudskih prava i sloboda treba odlučivati Sabor dvotrećinskom većinom. Ali ne o svim ograničenjima ljudskih prava i sloboda kad se radi o pojedinačnim mjerama koje se izvode iz postojećih zakona, kao što je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, onda nadležna tijela, odnosno Stožer mogu donositi te mjere, ali ako se radi o novim mjerama onda smatram da bi Sabor RH u tom smislu takve mjere trebao usvajati dvotrećinskom većinom. Ustavni sud je rekao da je to isključivo u nadležnosti Sabora. Dakle, on može odlučiti odrediti režim po kojem mi postupamo, Sabor se odlučio za članak 16. i već je iz ranijih priopćenja Ustavnog suda bilo jasno da on operira u okviru tog članka 16., a i iz činjenice da je Ustavni sud mjesecima odlučivao o tome, odnosno nije odlučivao", kazao je Gardašević.
Odvjetnik je istaknuo kako čak i nije potrebno da bilo tko drugi donosi prijedloge ocjene ustavnosti kada je Ustavni sud sam na vlastitu inicijativu, bez da je to itko predložio, sam proglasio neustavnom zabranu rada nedjeljom. No, o tome, ali i drugim stvarima, sud se, po Gardaševićevu mišljenju, trebao odavno očitovati.
"Sustav je prilično demokratičan i Ustavni sud ima tu ovlast da sam ocijeni ustavnosti propisa i utoliko misli da je nešto neustavno on to može učiniti, to nije ništa sporno. A i to je jedan indikator koji je zapravo cijelo vrijeme pokazivao da sud ne koristi tu svoju ovlast jer da je smatrao da je nešto neustavno već je mogao odavno reagirati. Tijekom lockdowna vjerojatno ne, jer tada je bilo teško živjeti, ali u onom trenutku kad su statistike pokazivale da pada broj, tada mislim da je bilo vrijeme da se Ustavni sud očituje, davno prije ljeta", objasnio je Gardašević.
'Nisu uopće ušli u bit'
No, da je Ustavni sud prihvatio Sherrijevu žalbu, stvari bi bile potpuno drugačije. "Ustavni sud je praktički površno odlučio da neće o tome odlučivati. Pri tome su i teško shvatljivi argumenti kojima je on to odlučio, barem onima vidljivim u priopćenju. Što će biti u obrazloženju konačne odluke tek ostaje za vidjeti. Uistinu su neke stvari potpuno nelogične. Sud smatra nerazmjernim i neustavnim činjenicu da je bila zabrana rada nedjeljom zbog Covid-a, međutim u redu su odluke koje su u cijelosti zabranile rad svima svaki dan, što je potpuno nejasno. Da ne kažem da Ustavni sud uopće ne uzima kriterije Europskog suda za ljudska prava da norme moraju biti predvidljive, dostupne... Sud je postupio kao da su u pitanju ustavne tužbe. Ako ne spomenete sve, neće uzeti u obzir i vrlo jednostavno će odbaciti. Međutim, ovdje se radilo o prijedlogu za pokretanje postupka jesu li odluke Stožera i neki drugi akti u skladu s Ustavom. Nisu uopće ušli u bit", rekao je Sherri, dok je Gardašević dodao kako je moguća i naknada štete.
"Činjenica jest da je Ustavni sud ukinuo tu odluku o zabrani rada nedjeljom u tom periodu od kraja travnja do kraja svibnja. Teoretski tu postoji mogućnost da onaj tko uspije na civilnom sudu dokazati da je pretrpio štetu... To nema veze s ustavno-sudskim postupkom iako i tu ima jedan dio. Ali naknada štete je moguća na civilnim sudovima, ali to se treba dokazati. Policijski sat je nešto drugo, ali tu onda govorimo o bitnoj restrikciji ljudskih prava i sloboda. Kad je pitanje o vremenskom trajanju nesporno je da ono ovisi o odluci Vlade. Vlada odlučuje kada je početak epidemije i kada je kraj. Ljudi se boje tog izvanrednog stanja, a zapravo ostaje velika prirodna nepogoda i za to pripisuje uvjete. Dakle to je prirodna nepogoda, dajte Saboru što treba raditi, Vladi, Stožeru...", poručio je Gardašević.
No, koliko su god posla ustavni suci odradili u ponedjeljak, još uvijek nisu odlučili o svim odlukama Stožera. "Ustavni sud nije odlučio o svim odlukama. Odlučio je o svega desetak odluka. A odluka Stožera je na desetke. Ostavljeno je potpuno otvoreno što Ustavni sud misli o svim odlukama. Zašto nije o drugima odlučeno, to ostaje za vidjeti u obrazloženju odluke", zaključio je odvjetnik Sherri.
