Med i ekološka hrana najčešći su proizvodi na kojima se vara kupce, kazala je u ponedjeljak u Zagrebu europarlamentarka Biljana Borzan, koja tu praksu smatra "dvostrukim zločinom".
"Često je uvozni med krivotvoren tako što se u njega stavlja šećerni sirup. Što se tiče hrane iz ekološkog uzgoja, također vrlo se često u inspekciji otkrilo varanje. To je dvostruki zločin, to je protuzakonito, a ljudi često ekološke namirnice uzimaju iz zdravstvenih razloga, pa zapravo bolesnog čovjeka prevariš", kazala je Biljana Borzan (SDP/S&D), izvjestiteljica za inicijativu "od polja do stola" novinarima.
Prema njenim riječima, građani preferiraju domaće proizvode, što trgovci iskorištavaju jer im trenutni zakonski okviri dozvoljavaju nedovoljno definirane oznake, kao što je "domaći proizvod" i "mješavina EU/ne-EU".
"Oznake su nedovoljno definirane pa tako 99 posto meda može biti iz Sunčevog sustava, a jedan posto iz Europske unije", ironično je rekla.
Trenutno ne postoje kazne za krivo označene proizvode, no Borzan smatra da to treba mijenjati.
"To je sad siva zona. Može se, ali moramo to mijenjati. Kupac ne smije biti zavaran, bitno je da dobije pravu informaciju", kazala je. Što se tiče deklaracija, prema istraživanju Borzan, građani kažu da ih ne razumiju.
Pozdravila odluku Vlade
"Građani kažu da ne razumiju deklaracije i samo ih 36 posto redovno čita". Pozdravlja odluku vlade i najavljuje 27 novih zakona Europska zastupnica SDP-a pozdravila je odluku vlade o ograničavanju cijena.
"Pozdravljam odluku Vlade za limit cijena, iako je u sukobu s drugim zakonom, prema kojemu se to ne smije, pa trgovci povlače proizvode", kazala je.
"Kod nas je dosad jedina mjera bila smanjenje poreza što nije imalo utjecaja na cijene proizvoda za krajnjeg korisnika."
Europska komisija je u svibnju 2020. predstavila strategiju "od polja do stola" kojom se nastoji namjerava postići održiv prehrambeni sustav EU-a i klimatsku neutralnost do 2050. Jedan od glavnih ciljeva inicijative je i suzbijanje prijevare povezane s hranom.
"Naš cilj je da građanin, kad dođe u trgovinu, na jednostavan i brz način dobije informaciju kakav je proizvod, odakle, i kakva mu je zdravstvena kvaliteta, i da brzim odabirom može napraviti najbolji izbor", rekla je.
Sve što smo dobili u istraživanju bit će dio mojih zakonskih inicijativa u EP za koje sam već postavila temelje u strategiji "od polja do stola".
"Opredijelili smo se promijeniti 27 zakona", naglasila je Borzan.
Predstavila istraživanje
U međuvremenu, predstavila je rezultate istraživanja o manipulaciji svojstvima, porijeklom i sastavom prehrambenih proizvoda koji su pokazali da građani smatraju da ih se najviše vara na medu, mesu, ekohrani i maslinovu ulju.
Ispitivani su elementi koji su građanima najvažniji pri izboru i kupnji hrane, percepcija o tome kojim se proizvodima najviše manipulira u pogledu svojstava, porijekla i sastava.
Također, koliko ljudi čitaju deklaracije i što misle o njihovu izgledu te percepcija o određenim marketinškim praksama.
Stavlja se sve
"Građani vrlo dobro osjećaju gdje se najviše vara", izjavila je Borzan na konferenciji za novinare.
Više od 50 posto građana smatra da se najčešće manipulira medom, njih 49 posto mesom, 45 posto hranom iz ekološkog uzgoja, 38 posto maslinovim uljem i 27 posto suhomesnatim proizvodima.
Vrlo se često uvozi med koji je krivotvoren jer se u njega stavlja šećerni sirup, koji je okusom i izgledom vrlo sličan medu, ističe Borzan.
Često se ispostavi i da ekohrana sadrži tragove sredstava koji nisu dopušteni u ekološkoj poljoprivredi. Maslinovo ulje, kao i med, može nositi oznaku "mješavina EU/ne-EU ulja" što je manjkavost zakonodavstva Europske unije", izvijestila je Borzan.
Samo 35 posto ispitanika redovno čita deklaracije proizvoda tijekom kupnje, a 98 njih ne. Razlozi su za to nerazumljivost i nečitkost deklaracija, na što se žali 72 posto ljudi, tj. više od dvije trećine ispitanika.
Poziv građanima
Borzan poziva da građani pročitaju što piše na deklaracijama suhomesnatih proizvoda. Deklariraju se kao "domaće", "slavonsko", "dalmatinsko", a sitnim slovima piše da je meso iz EU-a, napominje.
"Trgovci vrlo vješto koriste činjenicu da u svim zemljama EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, više od 70 posto građana preferira domaći proizvod", istaknula je.
Naglašava da se potrošaču mora jasnije ukazati na podrijetlo proizvoda.
Istraživanje je provedeno proljetos na 805 ispitanika, a već su predstavljeni rezultati o poskupljenju hrane i inflaciji, pesticidima u hrani te djeci i energetskim pića.
Rezultate će koristiti kao dio svojih zakonskih inicijativa u Europskom parlamentu, a temelje za to postavila je u strategiji "Od polja do stola".
