ZNATE LI KOJA SU TO 'OTVORENA PITANJA'? /

Pet najvažnijih stvari koje su još uvijek uzrok sukoba između Hrvatske i Srbije

Image

I hrvatska i srbijanska strana, kada je to potrebno, govore o rješavanju 'otvorenih problema'. I pritom, svaka strana navodi druge zapreke; a kakvo je pravo stanje stvari?

28.6.2017.
7:11
VOYO logo

"Sada smo predsjednik Vučić i ja kolege i napokon imam pravog sugovornika za iskrene i otvorene razgovore. Ne trebamo glumiti prijateljstvo, nego rješavati otvorena pitanja", rekla je Kolinda Grabar Kitarović za Novi list nakon što je Aleksandar Vučić pobijedio na predsjedničkim izborima.

Slično je ponovila i kada je došla na inauguraciju, kada je dodala da sa njegovim prethodnikom Tomislavom Nikolićem nije mogla ni htjela razgovarati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Najveća zapreka našem odnosu su bile izjave, koje je Nikolić dao i pred svjedocima, na sastanku Brdo-Brijuni u Sarajevo da zapadna granica Srbije Virovitica-Karlovac-Karlobag znači legitiman politički program. S nekim tko ne priznaje BiH i pola Hrvatske ja ne mogu razgovarati”, rekla je.

Image
PREDSJEDNICA STIGLA NA VUČIĆEVU INAUGURACIJU PA NAPALA NIKOLIĆA: /

'O granici Virovitica-Karlovac-Karlobag ne možemo razgovarati'

Image
PREDSJEDNICA STIGLA NA VUČIĆEVU INAUGURACIJU PA NAPALA NIKOLIĆA: /

'O granici Virovitica-Karlovac-Karlobag ne možemo razgovarati'

Što su, konkretno, otvorena pitanja Hrvatske i Srbije?

Suradnja kada je u pitanju izbjeglička kriza i borba protiv terorizma nužna je sa svim susjedima, a prije godinu dana, ističe T portal, potpisana je deklaracija između Srbije i Hrvatske o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između dvije zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1. Granica na Dunavu

Prvi od gorućih problema je granica na Dunavu, točnije utvrđivanje 145 kilometara granice na toj rijeci. Spor između dviju država postoji zbog 11.000 hektara zemljišta, 10.000 na lijevoj obali u Srbiji i 1.000 hektara na desnoj obali u Hrvatskoj.

Srbija u ovom otvorenom pitanju smatra kako granica trebala ići sredinom Dunava, dok naša strana smatra kako dijelovi spornog zemljišta pripadaju Hrvatskoj na temelju katastra. Ako pregovori ne uspiju, teritorijalni spor trebao bi se iznijeti pred međunarodnim pravosudnim institucijama.

2. Sukcesija

OSTAVŠTINA BIVŠE ZEMLJE: Popis nekretnina od kojih će Hrvatska zaraditi milijune

Financijski važan problem je sukcesija, odnosno podjela imovine bivše države, počevši od isplate stare devizne štednje, zatim problema mješovitih banaka pa sve do podjele zgrada veleposlanstva i diplomatskih rezidencija. Službeni Beograd smatra kako pitanja imovine društvenih tvrtki i stanarskih prava treba rješavati odvojeno, dok Zagreb ističe kako neriješeno pitanje reciprociteta za stjecanje vlasničkih prava nad nekretninama za državljane drugih država treba riješiti bilateralnim sporazumom. Kao jedno od rješenja pojavljuje se primjena Sporazuma o pitanju sukcesije koji je potpisan 2001. godine u Beču.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. Manjine

Iako je nekadašnja Srbija i Crna Gora još 2004. potpisala bilateralni Sporazum s Hrvatskom, po kojem se jamči politička zastupljenost pripadnika hrvatske manjine na svim razinama vlasti, od lokalne do središnje razine, prema postojećim zakonima u Srbiji to nije moguće jer u toj državi ne postoji obaveza poštivanja prirodnog prag. Rješenje se nalazi u izmjeni srbijanskog normativnog sustava ili u promjeni stavaka sporazuma iz 2004. godine.

4. Nestali

Iako je 2014. godine u Mostaru potpisana deklaracija o nestalima, koja je trebala ubrzati završetak procesa traženja osoba nestalih u proteklim ratovima na području bivše Jugoslavije, problem nestalih još nije riješen. Prema hrvatskom stavu, napravljen je popis ubijenih i nestalih, no ti se popisi ne podudaraju sa srbijanskim, dok službeni Beograd smatra kako nisu u potpunosti ispunjeni ciljevi iz deklaracije. Prema mišljenju stručnjaka, ovaj otvoreni problem može se riješiti jedino međusobnim ustupanjem dokumentacije, uz dobru volju obje strane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

5. Nadležnost sudova

Problem je i regionalna jurisdikcija na koju hrvatska strana ne želi pristati, iako s druge strane ima mogućnost suđenja u odsutnosti, što Srbija ne prakticira i smatra kako problem ne postoji jer je prema njoj većina optuženih za ratne zločine procesuirana, bilo u Haagu, bilo na domaćim sudovima. Hrvatska smatra kako problem leži u selektivnoj primjeni odredbe, zbog čega hrvatski državljani dolaze na udar srbijanskog pravosuđa. Kao jedino rješenje nameće se međusobno povjerenje između dviju država, kao i ustupanje sudskih predmeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo