Nesnosne vrućine od kojih nema predaha ni noću zahvatile su Hrvatsku, a crveni meteoalarm upaljen je za veći dio zemlje zbog vrhunca toplinskog vala koji tek stiže ovog tjedna. Živa u termometru danas će se penjati do 37 Celzijevih stupnjeva, a idućih dana očekuje se još više vrućine.
Iako nam se čini da su temperature nikad više, rekord najviše ikad izmjerene temperature u Hrvatskoj prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, star je više od 40 godina.
'Najpakleniji' ljetni dani
Tog 4. kolovoza 1981. u hladu meteorološke kućice, Ploče su se pržile na paklenih 42,8 stupnjeva. Vrlo blizu skidanju tog rekorda bio je Starigrad 2017. godine kada je, također u kolovozu, temperatura dosegla 42,7 stupnjeva, a treći je Karlovac s 42,4 stupnja izmjerenih sada već davne 1950. Zatim slijede Knin i Split koji su se u kolovozu 2017. pržili na 42,3 odnosno 42,2 Celzijeva stupnja.
Najviša ikad službeno izmjerena temperatura u glavnom gradu datira do 5. srpnja 1950. kad je postaja u Maksimiru pokazala 40,4 Celzijeva stupnja.
Hit ljetno osvježenje stanovnicima metropole svojedobno je bilo kupalište na Savi koje je, nakon Maksimira, bilo najpopularnije ljetno okupljalište u gradu. Postojao je davno čak i izbor za najljepšu kupačicu koji su stari Zagrepčani zvali Miss Save. Najpoznatiji dio bio je Babinjak, namijenjen samo ženama, ujedno i prva nudistička plaža u Europi. Sedamdesetih i osamdesetih godina kupalište na Savi je zasjenilo ono na Jarunu, a nakon požara 1993. je zatvoreno.
U zagrebačkoj povijesti pamte se i druga duga i vruća ljeta kao ono 2003. godine kada su temperature bile tolike visoke da su se rastegnuli tramvajski vodovi koji su se, pisao je Večernji list, potrgali u Vodnikovoj ulici i pali na vozilo u prolazu. Istog su ljeta zbog vrućina patile i životinje u zagrebačkom zoološkom vrtu koje su zbog zdravlja morale prijeći na laganiju, niskokaloričnu dijetu. Lavovi i tigrovi su umjesto samo nedjeljom tada postili svaki drugi dan, majmuni su bili uglavnom na voću, a papkari i kopirati jeli su više trave, zobi i sijena, a manje kukuruza i koncentrirane hrane.
Prije klima uređaja, onima koji su ostali na užarenom zagrebačkom asfaltu malo je što pomagalo u borbi s ekstremnim temperaturama. Ipak, neki su od žege u ljeto 1997. itekako imali koristi jer je tada u Zagrebu prodavalo čak milijun boca piva i 300 tisuća sladoleda na dan.
Gotovo svi maksimumi u temperaturi izmjereni su u srpnju i kolovozu, a izuzetak je Virovitica gdje je maksimum od 39,5 stupnjeva izmjeren 27. lipnja 1965. godine.
Najtoplija mjesta u Hrvatskoj
Najviše je izmjerenih temperaturnih maksimuma tijekom kolovoza 2012., kada je ljeto bilo posebno pakleno.
Među najtoplijim mjestima u Hrvatskoj, odnosno po ukupno zabilježenom broju dana s maksimalnim temperaturama iznad 35 stupnjeva ističu se regije srednje i južne Dalmacije sa zaleđem, središnja Istra i istočna Slavonija. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, po broju ovako vrućih dana rekorder je Knin, zatim Goveđari na Mljetu, Vrgorac i Sutivan.
Iako se more ljeti čini kao savršena prilika za osvježenje, njegove temperature ponekad ne odskaču toliko od temperature zraka. Najviša temperatura mora (29,5 Celzijevih stupnjeva), izmjerena je na Rabu 2015. godine, a samo dva dana kasnije skoro ju je dostigla temperatura mora kod Pule (29,4).
POGLEDAJTE VIDEO: Dalmatinci zbog vrućina i sezone traže odgodu školske godine: Iz Zagreba stigao hladan tuš
