Znanstvenik Oliver Vugrek s Instituta Ruđer Bošković rekao je za N1 da ni sami znanstvenici u Velikoj Britaniji još nisu sigurni širi li se novi soj koronavirusa zaista brže kao što se tvrdi te čekaju još podataka da bi mogli dobiti neke konkretnije podatke.
"Ovo je neviđeno sada da imate jedan soj koji ima tako veliki broj promjena. Obično imate neku ratu mutacija od 1 do 2 mjesečno, ovaj virus sadrži 14 koji mijenjaju i slijed proteina odnosno proteina koje virus generira. Ako gledamo striktno znanstveno, koliko sam ja uspio uhvatiti u ovih zadnjih par dana, mislim da je Boris Johnson lansirao tu priču da se virus širi sa 70 posto veće rate ili tako nešto, sami znanstvenici nisu izbacili takve podatke, barem ih ja nisam vidio", objašnjava Vugrek.
Upitan je li na sjeveru Hrvatske zapravo došlo do mutacije virusa pa se on zato tako brzo proširio, odgovorio je da on nema takvih podataka. "Moguće je da se dogodilo nešto slično kao u Britaniji, no to je možda jednostavno zbog mjera, ali ne uvjetovano zbog virusa koji je agresivniji. Vjerujem da se ovaj soj koji je u Britaniji se već proširio u Europi, a vjerujem da se već proširio i u Hrvatskoj", dodao je.
Bolje ili lošije za virus?
Vugrek je rekao je da je dosad sekvencirano oko 1600 genoma posebnog soja virusa i kako su razlike primjerice u tome što se tri mutacije odnose na "spike protein" koji služi za generiranje cjepiva. "Jedna od tih mutacija je modifikacija proteina S koji nešto stabilnije veže receptor preko kojeg ulazi u ljudski organizam. Može biti možda da je to bolje za virus, ali može biti i lošije jer se virus mora kad tad odlijepiti od tog receptora da bi se širio dalje. To može biti možda i čak negativno ako se stabilnije veže za receptor. To je samo jedna od tih mutacija.
Ostale mutacije u tom spike proteinu nagađa se da imaju neku drugu biološku značajnost i da možda utječu na imuniji odgovor našeg organizma, znači da možda nešto efikasnije izbjegavaju imuni odgovor organizma. To su podaci koji nisu još sto posto znanstveno potvrđeni", rekao je Vugrek za N1.
Virus se možda optimizirao
Što se tiče pojačanog širenja virusa u pojedinim dijelovima Velike Britanije, Vugrek upozorava da je potrebno razlikovati širenje u kontekstu lokacije gdje se virus pojavio. "U Britaniji su bile različite mjere na snazi, znači različite mjere lockdowna i baš sad u dijelu jugoistočne Engleske - Kent i London gdje se taj virus kao proširio, postavlja se pitanje je li širenje nastalo zbog tih nekih različitih blažih mjera, znači ljudi jednostavno nisu bili svjesni da se tamo događa neka pandemija i da su na početku neke mikropandemije, a drugo je je li virus odgovoran za to, za to još nema konkretnih podataka", kazao je Vugrek.
Dodaje kako može biti da je zbog nekih različitih mjera u Velikoj Britaniji jednostavno došlo do lokalnog povećanja broja baš tog soja i da se taj soj više umnožio nego ostali sojevi. Smatra kako u širenju virusa nema nekih velikih iznenađenja.
"Pojavili su se različiti sojevi virusa, ali se nije pokazalo da se jedan virus 10 puta više širi od ostalih sojeva. Sekvenca virusa je neka konstanta, i u toj sekvenci nema nekih drastičnih promjena koje bi onda omogućavali skroz neka druga svojstva virusa. To su sitne izmjene, jedna do dvije promjene mjesečno. Jednostavno, virus se možda optimizirao, bolje se prilagođava ljudskom organizmu, ali nije se to sad drastično odrazilo na širenje ili da je sad neki soj superširitelj", rekao je.
Cjepivo će djelovati
Vugrek kaže da nije vrlo vjerojatno da će se novi sojevi virusa odraziti na djelotvornost cjepiva te da će cjepivo i dalje djelovati. "Pogotovo mRNA cjepiva se mogu vrlo brzo prilagoditi na neke izmjene u samom slijedu virusa. Tu možete vrlo brzo se prilagoditi bilo kakvoj promjene. Pitanje je ako se cjepivo promjeni, mora li opet proći kroz regulatornu proceduru. mRNA cjepiva su vrlo brzo prilagodljiva", kazao je za N1.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
