U ponedjeljak je Hrvatski zavod za javno zdravstvo zaprimio 48.000 doza Pfizerova cjepiva protiv koronavirusa namijenjenog djeci od pet do 11 godina. Cijepljenje najmlađih počet će u srijedu u ispostavama HZJZ-a.
Kao i odrasli, djeca te dobi će također primiti dvije doze, no u manjoj količini. Naime, jedna doza cjepiva sa djecu sadrži samo trećinu supstance potrebne za odrasle. Liječnici preporučuju cijepljenje svoj djeci, a posebno imunokompromitiranima. Jedino je za njih preporučena i booster doza.
Cijepljenje će biti organizirano u pedijatrijskim ambulantama HZJZ-a i ambulantama školske i obiteljske medicine. Roditelji koji žele cijepiti svoju djecu trebaju se javiti pedijatru, liječniku obiteljske medicine ili nadležnom školskom liječniku. iako je bilo govora o uvođenju covid-potvrda i za djecu, iz nacionalnog stožera civilne zaštite to su demantirali i poručili da se o tome nikad nije ni razmišljalo.
"Američka istraživanja pokazuju da na 100.000 oboljele djece njih sto bude hospitalizirano, od kojih 20 bude i na kisiku, a jedno dijete, nažalost, premine", rekao je za Jutarnji imunolog Zlatko Trobonjača.
Tri razloga za cijepljenje
Dodao je da su u SAD-u brojke ipak veće kod nas, jer su ondje izbile žestoke epidemije s velikim brojem zaraženih. Istaknuo je i tri razloga za cijepljenje - postcovid sindrom, multiorganski upalni sindrom i prijenos bolesti starijim ukućanima.
"Što se tiče dugog covida kod djece, toga ima sve više, a to zna uključivati brojne simptome, od glavobolja, umora, kratkog daha, problema s prehranom, promjenama spavanja… Tu je i ozbiljani multiorganski upalni sindrom, od kojeg je do sada u Hrvatskoj bolovalo dvjestotinjak djece, a jedno dijete je, nažalost, i preminulo", rekao je Trobonjača i dodao da se to može uspješno liječiti, unatoč teškom stanju kojeg izaziva kod djece.
Epidemiolozi Bernard Kaić i Branko Kolarić tvrde da su cjepiva ispitana na djeci od pet do 12 godina i nakon toga službeno odobrena, čime se ne bi trebala dovoditi u pitanje njihova sigurnost i učinkovitost.
"Ne očekujem velik interes, ali dobro je da roditelji koji žele cijepiti djecu imaju tu mogućnost. Djecu će uglavnom cijepiti oni koji su već cijepili svoje tinejdžere. Imamo jako mali odaziv u dobi od 12 do 14 godina, dok je od 15 do 19 ipak viši, a razlog je sigurno zdravstvene prirode, zatim zbog prelazaka granica, ali i kako bi se izbjegle samoizolacije", otkrio je epidemiolog Kolarić.
Porazna statistika
Podaci iz službene statistike, pak, kažu da je u Hrvatskoj cijepljeno 2,5 posto mlađih od 18 godina. Od toga je 11,8 posto u u dobi od 15 do 17 godina, a 1,7 posto od 10 do 14 godina. Europske zemlje po tom pitanju stoje mnogo bolje. U Portugalo se cijepilo 47 posto djece u dobi od 10 do 14 godina, u Irskoj 41 posto, u Finskoj 40 posto, na Islandu 39,4 posto i u Austriji 24 posto.
Vrativši se opet na Hrvatsku, najveći interes za cijepljenje djece je u Međimurju, gdje je dosad procijepljeno 4131 djece. I po ukupnom broju stanovnika su u vrhu po procijepljenosti, a sada se nadaju da će jednak interes biti i za cijepljenje najmlađih. No, predbilježbi za cijepljenje najmlađih, primjerice, u Krapinsko-zagorskoj županiji - nema.
