Nikada se u Hrvatskoj nije vodila toliko žustra rasprava o izboru predsjednika Vrhovnog suda, kao što se to čini u slučaju Zlate Đurđević koju je predložio predsjednik države Zoran Milanović. Ona je gostovala na N1 uoči saborske rasprave, na kojoj očekuje da će se govoriti o njenim kvalifikacijama, integritetu, stručnosti i drugim bitnim stvarima pri izboru.
“Sa svim svojim dosadašnjim dostignućima u svom životu stavila sam se državnim institucijama na raspolaganje. Moja profesionalna savjest nije mi dopuštala da odbijem prijedlog predsjednika Republike Hrvatske, samo je on taj koji može predložiti predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
U Zakonu je bilo jasno naznačeno da se javni poziv mora raspisati u roku od šest mjeseci prije isteka mandata i nije navedeno da se može ponavljati. Tek je Ustavni sud u svojoj odluci naveo da je moguće ponavljati javni poziv i to je odluka koju mi moramo poštovati", rekla je Đurđević.
Podijeljeni oko ponavljanja
Istaknula je da su Ustavni sud, ali i mnogobrojni stručnjaci podijeljeni oko toga je li trebalo ponavljati javni poziv ili nije. “Ne samo da je Ustavni sud bio podijeljen, kao i naši stručnjaci, nego je i u samoj odluci izričito bilo rečeno da nije jasno prema zakonskom tekstu treba li se poziv ponavljati ili ne. Jasno je da je Ustavni sud tek u svojoj odluci omogućio ponavljanje postupka. Zbog dugotrajnosti postupka mislim da to nije dobro, jer omogućava nastupanje ustavne krize, ako konkretno ja ne budem izabrana, jer neće na vrijeme biti izabran predsjednik Vrhovnog suda”, rekla je Đurđević.
Dodala je da će na čelu sudbene vlasti u tom slučaju biti osoba postavljena pravnim aktom osobe koja više nije na čelu suda. Upozorava da bi nakon 15. srpnja, Hrvatska po prvi puta mogla biti u neustavnoj situaciji, odnosno bez čelne osobe sudbene vlasti.
Nekoliko je puta naglasila da se radi o političkoj odluci, iako smatra da to ne znači da je politika utjecala na izbor, bez obzira na to što joj je dio zastupnika već okrenuo leđa.
“Kao što sam izričito rekla na ispitivanju u Saboru, moje se mišljenje uopće nije odnosilo na to je li nastupila zastara ili nije, nego na to kako se u drugim državama EU primjenjuje europski uhidbeni nalog, odnosno hoće li se dogoditi izručenje, ako je nastupila zastara. Apsurdno je da je jučer parlamentarna skupština Vijeća Europe izabrala mog kolegu s fakulteta, a upravo je on na poziv DORH-a zauzeo stajalište da je nastupila zastara. Moja uloga je kako se primjenjuje europski uhidbeni nalog i to potpuno jasno proizlazi iz mog mišljenja”, rekla je Đurđević.
'Nisam se bila dužna javiti'
Svoj stav je objasnila time da u zapadnim demokracijama narod bira tri grane vlasti, od kojih svaka kontrolira ostale, dok su se kod nas pojavile ideje ukidanja sudstva kao grane vlasti. Zamjenik predsjednika suda, Marin Mrčela je, prema njenim riječima, predložio da suci sami biraju predsjednika, po uzoru na Ustavni sud, iako i njih bira Sabor.
"Ne možete imati vladavinu prava bez demokratskog elementa i mogućnosti naroda da utječe na sve grane vlasti. To je omogućeno jedino kroz izbor predsjednika Vrhovnog suda", rekla je Đurđević te potom odgovorila na kritike zbog sudjelovanja u nezakonitoj proceduri tijekom prvog javnog poziva.
"Ja se nisam bila dužna javiti na prvi poziv. Niti suci Vrhovnog suda, osim predsjednika Vrhovnog suda, nisu se javili na taj poziv, a sad me neki od njih prozivaju. Nisam se bila dužna javiti, javila sam se na drugi poziv, nakon što me podržao predsjednik Republike. Sasvim je jasno da se nitko neće javiti, ako ga ne podrži predsjednik Republike, a sad vidimo da, nažalost, nije dovoljna samo podrška predsjednika Republike", rekla je Đurđević.
Velike ovlasti
Objasnila je da je uloga predsjednika Vrhovnog suda godišnjim izvješćima upozoriti Sabor na probleme u pravosuđu i nezakonite procedure. Đurđević smatra da su te ovlasti velike, ali se ne koriste dovoljno da bi se mijenjalo pravosuđe. Ističe da je šef Vrhovnog suda na čelu cjelokupnog sudstva te je odgovoran za njegovo stanje i dugotrajnost postupaka.
"Druga etiketa mi se stavlja na teret da nisam govorila kakvo je bilo pravosuđe za vrijeme socijalizma. To nije točno. U mom programu stoji da smo zadržali socijalističke mehanizme. Sudac može donositi svoje pravno stajalište samo rješavanjem predmeta, ali ne može provoditi sjednice na kojima se bez konkretnih činjenica ili konkretnih predmeta donose odluke", rekla je Đurđević o kritikama upućenima na njen račun.
U slučaju da bude imenovana predsjednicom Vrhovnog suda, Đurđević je rekla da bi tražila izuzeće iz slučaja Fimi medija. Dodala je da će pratiti saborsku raspravu te ističe da bi radije sudjelovala u njoj, kako bi otklonila sve neistine koje bi mogle biti rečene. “Ja sam zabrinuta cijelom tom raspravom. Zbog ovih konstrukcija koje se stvaraju oko mene, ja bih voljela da sam ja tamo i da mogu odgovarati na konkretne tvrdnje”, zaključila je Đurđević.
