U Hrvatskom saboru odbijen je prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se za predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Zlata Đurđević. Za imenovanje Zlate Đurđević glasalo je 35 zastupnika, sudržanih je bilo 5, a njih 81 je odbilo taj prijedlog.
Andrej Plenković još je rekao i da se bez obzira tko bio kandidat ovo nije moglo drugačije završiti jer se gđa Zlata Đurđević nije javila na javni poziv. U RuTL Direktu je o cijelom slučaju večeras govorila prof. Zlata Đurđević.
"Ja se jesam javila na drugi poziv, stupila sam u skladu s pravilima. Nisam se bila dužna javiti na prvi. Pristala sam na prijedlog predsjednika koji je Ustavom ovlašten. Moj pristanak nije nezakonita radnja, ne zna se koji sam zakon prekršila. Ni to nije bilo objašnjeno koja je to protuustavna radnja. Nijedan ozbiljni kandidat neće se javiti na poziv. Prema tome moj pristanak nije nezakonit, okrivljujem se za radnje predsjednika države. Osobito kada se radi o kandidatu na postupku koji je objekt i ne može utjecati ni na koga", kazala je Đurđević.
Ustavna kriza
Đurđević kaže da ako ne dođe do novog predsjednika za mjesec dana, ulazimo u ustavnu krizu.
"Stalno se zaboravljaju poglavarstva, vlast i vrh sudbene vlasti. Predsjednik vrhovnog suda nije samo to, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo 3 grane vlasti jedna je sudbena i tamo je demokratskim legimitimetom, to je delegirani predsjednik, predsjednici države imaju legimitet i imaju volju naroda koju su dobili i ovlast, imaju pravo izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Štićena je osoba, ima nadzor, pravo na davanje upita svim predsjednicima sudovima, nadziranje svih postupaka, vođenje pojedinih predmeta. Odgovoran je za edukaciju, objavu sudskih odluka."
'On je poglavar sudbene vlasti'
Prof. Đurđević je nedavno u otvorenom pismu upućeno javnosti demantirala sve optužbe.
"Mislim da se stalno minorizira poglavar sudske vlasti. Druge dvije vlasti i vrh sudbene vlasti omalovažavaju ovlasti koje ima predsjednik Vrhovnog suda. Nije točno da je on samo predsjednik Vrhovnog suda, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo tri grane vlasti. Jedna od njih je sudbena. Na njenom čelu je osoba s demokratskim legitimitetom, bez obzira što to nije izvorni legitimitet, nego posredni, zastupnici i predsjednik svojim legitimitetom imaju pravo tumačiti volju hrvatskog naroda i oni biraju predsjednika Vrhovnog suda. To je štićena osoba. Ima ogromne ovlasti u odnosu na sudstvo. Ima mogućnost davanja uput svim predsjednicima suda i mogućnost nazora svih sudskih postupaka. Odgovoran je za stručnu edukaciju i objavu sudskih odluka."
Mrčelin mandat do kraja godine
Sadašnji zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela kojeg je na to mjesto postavio Sessa postati će v.d. predsjednika Vrhovnog suda. No, može li se Mrčela, kojem mandat traje do kraja godine, autoimenovati za dalje?
"Mislim da se tu ne razlikuje predsjednik Vrhovnog suda od predsjednika bilo kojeg drugog suda. Zamjenik se postavlja internim aktom i u slučaju da je predsjednik razrješen dužnosti zamijenit će ga, ali predsjednik Vrhovnog suda to je posebna ustavna kategorija i mora mora imati demokratski legitimitet. Na ovaj način izlazi iz demokratskog sustava. Ne spominje se da je Ustavni sud u svojoj odluci rekao da se ponovni poziv mora provesti u danom roku do prestanka mandata sadašnjeg predsjednika. To se očito neće dogoditi. Javni poziv onemogućava da predsjednik države predloži predsjednika Vrhovnog suda, a da ga Sabor izabere", zaključila je Đurđević.
