Novalja je najbogatiji hrvatski grad i u njen se gradski prorčun godišnje slije 13.702 kune po stanovniku, piše Jutarnji list. Građani ondje imaju visoki standard, subvencije za đake i roditelje vrtićke djece, a svaku od 900 tamošnjih obitelji doslovno hrani najpoznatija hrvatska plaža od koje svi na određeni način zarađuju.
Prema riječima gradonačelnika nezavisnog Ante Dabe, prihodi unutrag pet godina ne padaju ispod 40 milijuna kuna pa tako Novalja ne pada s vrha liste najbogatijih gradova.
Činjenicu da u Novalji nekretnine niču preko noći Dabo nije izgubio iz vida pa je tako izradio novu bazu podataka svih, i dotad neevidentiranih, nekretnina i time uprihodio pet milijuna kuna. "Ako vam kažem da se gotovo 60 posto svih naših prihoda direktno ili indirektno bazira na nekretninama, onda vam je jasno koliko ovakvo sređivanje dokumentacije zapravo nosi novca. Ostatak prihoda također je u nekoj vezi s našom najjačom gospodarskom granom", kaže gradonačelnik grada u kojem živi 3600 ljudi, a ima čak 9000 stambenih objekata.
Nekretnina tri puta više nego stanovnika
Milijune koje grad ubere na temelju nekretnina i vraća građanima. "U vrtićima prije nismo imali logopeda i psihologa, a sada ih imamo, a imamo i više teta. Plaćamo 50 posto ekonomske cijene vrtića pa roditelje on košta oko 450 kuna, financiramo 75 posto udžbenika školarcima, mogli bismo i 100 posto, ali nećemo jer naši građani nisu socijalni slučajevi, 350.000 kuna odlazi na stipendije, 150.000 na sufinanciranje troškova putovanja srednjoškolcima u Zadar.
Rodiljne naknade su s dvije tisuće kuna za prvo dijete digli na četiri, a za svako sljedeće naknada ide za dvije tisuće kuna gore. Udrugama građana, bez sporta i kulture, osiguravamo 820.000 kuna, a primjerice Ličko-senjska županija za sve udruge u županiji izdvoji samo pola milijuna kuna. Vatrogastvu smo digli pola milijuna kuna godišnje na 1,3 milijuna, zbog čega imamo DVD na razini opremljenosti profesionalne postrojbe, napravili smo muzej, čitaonicu, Centar za kulturu. Sve to, a da nismo povećali ijednu režiju, čak smo smanjili doprinos, a izvorni prihod digli smo za pet milijuna kuna", nabraja Dabo te dodaje da građani imaju toliko da gotovo nema nijednog koji si barem garažu nije prenamijenio u apartman i da na tome još zarađuje.
Cijena svega što se iznajmljuje je barem 50 posto veća nego u mjestima u novljanskom okruženju, a to je barem 200 eura za noćenje.
Priča o dostavljačici
Da Novaljani dobro žive od turizma potvrđuje i Dabina priča da mu je dostavljačica u Gradu dala otkaz kako bi se bavila turizmom. Danas je, kaže, jedna od desetero najboljih u Novalji, a umjesto očekivanih 20.000 u sezoni zaradi 40.000
Dabo kaže kako su riješili najveće probleme koje su imali vezano uz Zrće, ali da su svjesni da od te plaže i gostiju koji na nju dolaze žive.
Iako im je turizam broj jedan te će i dalje raditi na poboljšanju njegove kvalitete, smatraju, kaže, da moraju stvoriti i nove vrijednosti. "Formirat ćemo jednu veliku gospodarsku zonu u ruralnom području, u kamenjaru prema trajektnom pristaništu, prema prostornom planu imamo definiranih 50 hektara, za proizvodnju dat ćemo zemljište za jedan euro po kvadratu. Budemo li imali iskrcajnu luku za ribu, zašto tamo ne bismo imali prerađivački pogon. OPG-ovi su nam mala i sramežljiva priča, a imamo silne kapacitete od sira, vina, maslina...", priča Dabo za Jutarnji dodajući da potiču i brojna deficitarna zanimanja.
