Humanitarna udruga Dobro Dobrim DoDo pomaže ljudima na Baniji pomaže da se oporave od nastalih šteta izazvanih razornim potresom potkraj prošle godine te da počnu normalno živjeti. Ovih dana udruga je pokrenula donatorsku kampanju ''Korak ispred zime'' za izgradnju montažnih i drvenih kuća te dogradnju privremenih stambenih jedinica uz kontejnere. Fundraising kampanja putem platforme GoGetFunding traje do 15. studenoga, a svi detalji o kampanji i doniranju dostupni su na linku: https://gogetfunding.com/korak-ispred-zime/.
Udruga DoDo je ove godine svoj rad potpuno usmjerila prema potresom pogođenu Baniju. U projektu 'Banijska koliba' uz pomoć donatora grade kuće, skloništa, štale za smještaj ovaca, krava i svinja te kokošinjce.
'Država je samoj sebi zavezala noge'
''Cilj nam je pomoći ljudima da ostanu i opstanu na Baniji, da im stvorimo i životne i gospodarske uvjete da to bude moguće. To znači graditi im kuće, štale, poboljšati im život u kontejnerima dogradnjom prostora u kojima bi mogli boraviti tijekom zime da se ondje mogu grijati na drva'', kazao nam je Radovan Žepec, dopredsjednik udruge DoDo objašnjavajući nam razloge pokretanja crowdfunding kampanje.
Razgovor sa Žepecom ubrzo je skrenuo na temu cjelokupne obnove Banije, a on nije krio ogorčenje njenim sporim tijekom. Kaže kako ono što država čini na Baniji nije ni približno onomu što bi trebalo napraviti.
''Država ima na raspolaganju milijarde kuna koje se ne koriste. Sami su sebi propisima zavezali noge, mehanizmi su toliko kompleksni i samo otežu situaciju. U objekte čiju gradnju eventualno dogovore do kraja ove godine, nema šanse da ljudi iduće godine usele. Znači, govorimo već o 2023. kao godini kad bi prvi korisnici tih prostora ušli unutra. Mislim da je ta procedura nepotrebno dugačka i komplicirana, iako bi novi zakon to trebao promijeniti. No, vrlo sam skeptičan da će biti ikakvog napretka'', kazao je.
dopredsjednik udruge Dobro Dobrim DoDo Radovan Žepec (stoji desno)
Nizozemci dali dijagnozu, Turci znaju kako se radi
Kada se dogodi nekakva prirodna katastrofa poput potresa, obično prvih dana, tjedana pa i mjeseci svi pohrle pomoći, a potom prvotni zanos jenjava. Žepec kaže da je tako i na Baniji.
''Reći ću vam to ovim primjerom. Nas je, kao udrugu, prepoznala nizozemska humanitarna druga 4WDCARE koja je s nama ovdje deset dana gradila jednu štalu. Njihovi volonteri su iz samo letimičnog pogleda zaključili i kazali nam: ''Ovo je zaboravljeni potres''. To je bila njihova dijagnoza.''
Žepec kaže kako u svijetu ima izvrsnih primjera dobre organizacije obnove nakon potresa.
''Turska je izvanredno dobro organizirana. Turci to rade tako da u prvih mjesec dana nakon katastrofe rješavaju akutne situacije, a nakon toga imaju razrađen i uhodan državni mehanizam putem kojeg se u godinu do godinu i pol riješi 70 do 80 posto situacija vezanih uz obnovu. Kod nas se dogodilo da je Stožer civilne zaštite po odluci Vlade imao nadležnost do veljače, a nakon toga je ta nadležnost trebala biti predana državnim institucijama s razrađenim mehanizmima i Fondu za obnovu. No, oni ne žele predati tu aktivnost onima koji su za to zakonom određeni. Iz kojeg razloga, ne znam. Pretpostavljam da nekakvi interesi stoje iza toga'', smatra Žepec.
'Zbog špekulanata poskupjela drvena građa'
Ističe kako je udruga DoDo pokrenula crowdfunding kampanju jer trenutno postoji potreba da se ljudima izgradi dvadesetak štala.
''Imamo alate, projektante koji su nam pro bono napravili projekte, imamo volontere, skupine poput Bad Blue Boysa i Torcide koji žele doći ovdje i biti s nama na terenu. Svakog vikenda, nakon radnog tjedna, ljudi dolaze i rade s nama. Treba nam sredstava da kupimo građu za te štale. A kubik drvene građe je zbog špekulanata poskupio s 1.100 na 3.400. Vidimo to po tome što smo prije pola godine za 50.000 kuna mogli napraviti tri štale, a sada možemo pola jedne. Zato nam je cilj da ovom kampanjom skupimo što više novca i ljudima sagradimo što više štala'', govori Žepec.
Objasnio je i zašto su ljudima na Baniji štale važnije od kuća.
''Ljudi će ovdje pretrpjeti život u kontejneru, ali kada je u pitanju njihova stoka, blago, osjetljivi su do kraja. Kad smo išli graditi prvu štalu, zatekli smo čovjeka kako sjedi s majkom u automobilu i grije se dok je vani -10, a u kamp-prikolicu je stavio janjce koji su se ojanjili. Da mu se ti janjci smrznu, on ne bi imao od čega živjeti. Ljudima stradava stoka, a država po tom pitanju doslovno nije prstom makla. Nisu napravili jednu kuću, kamoli jednu štalu'', ogorčeno govori Žepec.
'Država ruši beznačajne objekte, mi gradimo'
Kaže da sve što se na Baniji nakon potresa izgradilo ili gradi rezultat je inicijative pojedinaca te donacija tvrtki i dobročinitelja.
''Država za to vrijeme ruši objekte koji su beznačajni ili tamo gdje ne postoji obveza gradnje zamjenskog objekta. Ruše objekte koji su bili isti i prije i nakon potresa. Recimo, prva je srušena robna kuća u Petrinji koja i nije bila oštećena u potresu. Ali očito je nekome bio privatni interes da se to ukloni. Mi radimo na drugačiji način. Kad situaciju opserviramo i donesemo odluku da se angažiramo, tada objekt obično bude izgrađen u mjesec dana'', govori nam Žepec.
A da to nisu navrat-nanos objekti, kazuje nam primjerom.
''Jedan član naše udruge projektirao je kuću - upravo je dovršavamo – u koju se umjesto šljunka u beton, kako to inače ide, stavlja plastika koja se ne može reciklirati. On je za to na sajmu graditeljstva u Nürnbergu dobio nagradu, grand prix kakav je u povijesti tog sajma dobilo tek četvero ljudi. To vam je primjer kružnog gsopodarenja otpadom ugradnja nereciklirajuće plastike u beton. Sve je testirano i mi smo napravili kuću kojoj ne treba nikakva posebna izolacija s obzirom na svojstva tog materijala. Takva bi se kuća mogla graditi modularno, a ako bi država stala iza toga mogli bi graditi pet takvih kuća tjedno'', ističe Žepec.
Iz Milwaukeeja u Majske Poljane stiže vrhunski alat
Na koncu nam je rekao da u petak, 29. listopada, u Majske Poljane dolaze predstavnici američke kompanije Milwaukee Tools.
''To je proizvođač najboljih alata na svijetu. Čuli su za nas, dolaze ovdje i predat će nam donaciju svojih alata u vrijednosti od 30.000 dolara da posao koji radimo obavimo brže, efikasnije i s manje muke. Procijenili su da smo vrijedni pažnje i potegnuli iz SAD-a zbog nas'', rekao nam je na kraju dopredsjednik humanitarne udruge Dobro Dobrim DoDo.
