Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Red je da se prisjetimo Hrvatica koje su promijenile hrvatsku povijest u raznim aspektima i područjima - od sporta, preko umjetnosti, pa sve do znanosti, obrazovanja... Naravno, ovo je samo mali pregled, popis žena koje su zadužile hrvatski narod i sve nas mogao bi biti i daleko dulji.
Umjetnost i književnost
Ruža Pospiš-Baldani hrvatska operna diva svjetskoga glasa, Vesna Butorac-Blaće jedna je od najpoznatijih balerina u povijesti hrvatskog baleta (uz nju jedna od najpoznatijih balerina je i Mia Čorak Slavenska), a Marija Braut (1929.-2015.) nazvana je prvom damom hrvatske fotografije.
Popis žena koje su mijenjale našu povijest na kulturnom planu ne bi bio potpun bez operne dive Zinke Kunc (1906. – 1989.) i Milke Trnine (1863. – 1941.), kao i Nives Kavurić-Kurtović (1944.-2016.), istaknute zagrebačke slikarice. Dora Maar (1907. – 1997.), prva je fotografkinja koja je Pabla Picassa snimala dok je stvarao svoja djela. Jedna od najpoznatijih hrvatskih umjetnica zasigurno je i Slava Raškaj (1877. – 1906.).
Dora Pejačević (1885. – 1923.) prva je žena skladateljica u Hrvatskoj, a prvu je skladbu napisala već u 12. godini. Na području književnosti put su krčile i publiku su osvajale Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938., često nazivana hrvatskim Andersenom), Katarina Zrinski (1625. – 1673., najstarija poznata hrvatska književnica), Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957., ujedno i prva hrvatska novinarka), Vesna Parun (1922.-2010.)... Spomenimo i Cvijetu Zuzorić (1552. – 1600.), plemkinju i muzu mnogih hrvatskih i talijanskih književnika.
Znanost i medicina
Prije nekoliko je godina hrvatska javnost upoznala prvu hrvatsku neurokirurginju, dr. Nikolinu Sesar koja je tada postala dijelom tima Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestara milosrdnica. Tada je to bila vijest dana jer je ova elitna grana kirurgije podržavala samo muškarce. Danas ih je, očekivano, više.
Simona Šandrić-Gotovac, hrvatska liječnica i
voditeljica Kardiološkog odjela Poliklinike Agostino Gemelli u
Rimu, vrhunski je stručnjak za neinvazivnu dijagnostiku
kardiologije, a proslavila se kao članica liječničkog tima pape
Ivana Pavla II.
Zlata Bartl (1920.-2008.) bila je
profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i
mineralogije, a izumila je 1959. najpoznatiji hrvatski brand –
Vegetu. Ime Zlate Bartl nosi zaklada za promicanje i poticanje
stvaralačkog znanstvenoistraživačkog rada među visokoobrazovanim
mladim ljudima. Sibila Jelaska doktorica je
bioloških znanosti, te je jedna od najistaknutijih hrvatskih
znanstvenica, a 2000. dodijeljena joj je državna nagrada za
životno djelo. Valja spomenuti
i akademkinju Jelenu
Krmpotić-Nemanić (1921.-2008.), autoricu udžbenika
Anatomija čovjeka prema kojem se i danas na hrvatskim
medicinskim fakultetima obrazuju budući liječnici. Jedan je od
najvećih autoriteta na području medicine. Odlikovana je brojnim
nagradama.
Dodajmo ovdje i dvije hrvatske znanstvenice koje su (zasluženo) dospjele u medije nakon nedavnog uspješnog slijetanja NASA-inog novog rovera na Mars. Riječ je o eksperimentalnoj geobiologinji prof. dr. Tanji Bosak koja traga za dokazima života na Crvenom planetu, te o dr. sc. Sarah Milkovich, planetarnoj geologinji sistemskoj inženjerki u NASA-inu Jet Propulsion laboratoriju.
Politika i povijest
Jadranka Kosor bila je prva hrvatska premijerka, a Kolinda Grabar Kitarović bila je prva hrvatska predsjednica u povijesti. No ne smijemo zaboraviti da je prva žena na čelu Hrvatske bila Savka Dabčević-Kučar (1923.-2009.) koja je od 1967. do 1969. bila je predsjednica Vlade SR Hrvatske te je stajal ana čelu Hrvatskog proljeća.
Jelena Slavna (10. st.)bila je hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II, a narod ju je obožavao.
Uz mnoge druge žene koje su se istaknule na svojim područjima, izdvojit ćemo i Gordanu Garašić, koja je prva generalica u povijesti Oružanih snaga RH.
Sport
Najbolja skijašica svih vremena je Janica Kostelić. Đurđica Bjedov naša je najpoznatija plivačica. Milka Babović (1928. - 2020.) bila je cijenjena televizijska novinarka koja je prije novinarske karijere bila jedna od najboljih hrvatskih atletičarki. Ne možemo ne spomenuti i Sandru Perković, Blanku Vlašić i mnoge druge...
