"Jako je teško odviknuti patološkog ovisnika od tih ovisnosti, posebice što nam je zakonska regulativa manjkava jer nema represije, a s druge strane gotovo svaki kafić ima poker aparat, kasina i kladionice su na svakom koraku, baš kao i reklame na jumbo plakatima za online klađenje ", upozorila je prof. Anita Čudina koja pri udruzi Dedal pruža pomoć osobama s problemima ovisnosti u sklopu projekta Kocka, kocka, kockica.
Čudina pojašnjava kako se s ovim problem institucije nose u drugim državama. Tako, primjerice, u Francuskoj, koja ima oko 500 tisuća ovisnika o kockanju, uveli su crnu listu na kojoj je trenutačno 28 tisuća osoba. Igrače se legitimira na ulazu u kasino, pa ulazak onima koji su na listi nije moguć najmanje 5 godina.
Prof. Čudina u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju upozorava da Hrvatsku tek očekuje epidemija sličnih problema, te da je krajnje vrijeme da se zakon promijeni.
Isto razmišljanje ima i ekipa koja je uspoređivala zakonske propise Hrvatske i Njemačke, te navela niz zanimljivih prijedloga zakona za hrvatsko zakonodavstvo.
Njemački zakon
Hrvoje Garac, predsjednik županijske organizacije Mladih hrvatskih liberala, vodi udrugu mladih KUM iz Prološca koja već nekoliko godina provodi projekte u prevenciji ovisnosti. Na zakonskim prijedlozima s njim su radile kolegice iz stranke, koje su prevele i njemački zakon vezan uz igre na sreću.
U Njemačkoj, primjerice, bračni partner može dati zahtjev sudu da se supružniku ili supruzi ovisnim o bilo kakvoj vrsti hazarda, zabrani ulaz u kockarnice ili kladionice.
Postavljanje automata za igre na sreću u Njemačkoj je dozvoljeno samo u gostionicama i igraonicama, gdje je maksimalno dozvoljeno postaviti samo tri odnosno dvanaest automata. Zakon propisuje da se u igraonicama ne smije točiti alkohol. Također, prema njemačkom zakonu mladima ispod 18 godina zabranjeni su automati, a djeci i mladima dozvoljeno je sudjelovanje u igrama na sajmovima, priredbama i svečanostima, i to samo uz pretpostavku da je dobitak predmet male vrijednosti.
U Hrvatskoj se godišnje uplati 8 milijardi kuna na igre na sreću. Od toga se 4 milijarde kuna odnosi na igre klađenja, a ostale četiri na ostale igre na sreću.
"U praksi smo imali raznih slučajeva, od momka i cure koji su se zakačili na poker aparate, pa do čovjeka koji je svakog jutra prije posla sjedio za laptopom u autu i kladio se putem interneta dok ga supruga nije otkrila. Imali smo jednog koji je od 9 do 17 sati buljio u internet i pratio burze dionica. Bio je poput hrčka, nije izlazio uopće vani, razorio je svoju obitelj i postao suicidalan", navodi neke primjere iz prakse prof. Anita Čudina.
