Pravo na starosnu mirovinu žene ostvaruju prema povoljnijim uvjetima od muškaraca, što znači prije 65. godine i prijelaznom periodu do 1. siječnja 2030. godine kada će se oni izjednačiti. No, kako piše Mirovina.hr, uvjet starosti svake godine se pomiče za tri mjeseca. Potrebno je navršiti 62 godine i šest mjeseci za odlazak u mirovinu 2020., dok će 2021. to biti za tri mjeseca više - dakle 62 godine i devet mjeseci.
To je problem za sve one koji već sada ispunjavaju uvjete, ali žele raditi do kraja godine kako bi im u prosjek plaće za obračun mirovine ušao i obračun plaća ostvarenih tijekom posljednje godine rada. Kako piše Mirovina.hr, to pak znači da radom do 31. prosinca ove godine u mirovinu odlaze 2021. kada se uvjet starosti povećava za tri mjeseca pa ga više ne ispunjavaju.
Na kraju, žena može na mjesec, dva ili čak tri ostati i bez plaće i mirovine.
Koje su opcije ženama na raspolaganju?
Žene na raspolaganju imaju tri opcije. Prva je da u mirovinu odu po ispunjenju uvjeta prije 31. prosinca, a u toj varijanti će imati manju mirovinu jer u penziju ne ulazi povoljniji obračun plaće iz zadnje godine rada. Što se tiče druge opcije, ona znači čekanje ispunjenja novih uvjeta životne dobi uvećanih za tri mjeseca starosti.
Portal Mirovina.hr piše da to nije preporučljivo jer radnica može sa zadnjim danom u godini ispunjavati uvjete i prekinuti radni odnos, ali ne može otići dok ne stekne nove uvjete u idućoj godini. Kada se govori o trećoj opciji, to su jedan, dva ili tri mjeseca, ovisno o tome koliko osobi nedostaje ulaskom u novu kalendarsku godinu, duljeg rada. Tako se kod izračuna mirovina stječu nešto povoljniji uvjeti.
Nepravda prema ženama trebala bi se zakonski ispraviti
Stjepan Androić je o tome pisao za Glas Koncila pa naveo da se nepravda prema ženama treba ispraviti u Zakonu. Taj zakonski nedostatak najgori je za žene ako je prihvaćen otkaz zaposlenja sa 31. prosinca 2020., a novi uvjet dobi za tri mjeseca starosti više za umirovljenike nakon 1. siječnja 2021. nije ispunjen. Tada osiguranica ostaje i bez mirovine i bez posla te penziju mora čekati još iduća tri mjeseca u toj godini.
Osiguranica nema pravo naknade za nezaposlenost zbog toga što je došlo do prekida radnog odnosa zahtjevom zaposlenice zbog odlaska u mirovinu za koju zapravo nema ispunjene uvjete jer prvi dan umirovljenja pada u 2021. godinu, što nije mogla predvidjeti.
Androić smatra da bi se dopunom i izmjenom mirovinskog zakona trebalo dopustiti da se i plaća iz posljednje godine rada uračunava u mirovinski prosjek. Naravno, ako je u toj godini ostvareno najmanje šest mjeseci rada, uz uvjet da plaće u zadnjoj godini rada nisu povećane za preko 10 posto. Time bi se onemogućile zlouporabe povećanja plaća u posljednjoj godini rada. Autor Glasa Koncila misli da bi se tako ujednačio ravnomjeran i postupan odlazak u mirovinu tijekom godine. Isto tako, izbjegli bi se odlasci u mirovinu u valovima potkraj te početkom iduće godine.
