Prije točno 15 dana, 13. studenog 2024., iz Münchena je prema Zagrebu poletio charter-avion, na listi putnika je bilo 15 imena - bili su to državljani Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana, a među njima i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog "višestrukog ilegalnog ulaska" u Saveznu Republiku Njemačku.
Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III po kojoj se migranti, koji traže azil, vraćaju u zemlju članicu EU u kojoj su tu osobu prvi put registrirali.
Kako piše Deutsche Welle, let iz Münchena nije bio tajan, a sredinom lipnja jedan je takav "Dublin-let" organiziran i iz Stuttgarta i on je bio "krcat". Među putnicima tog je puta je bila i osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku.
Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova , ne samo prema Hrvatskoj, ali Hrvatska je zemlja prema kojoj se šalje najviše zahtjeva za preuzimanje tražitelja azila u Njemačkoj. Takvih je zahtjeva bilo čak 16.704, a druga po redu je Italija koja se općenito protivi prihvaćanju osoba deportiranih iz Njemačke. Deutsche Welle navode da su hrvatske vlasti po tom pitanju očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je primjerice u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ).
Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili kako je potreban „zaokret po pitanju ilegalnih migracija". Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj „Balkanskoj ruti", a Herrmann je pozdravio „konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU-a".
Bavarska na udaru 'Balkanske rute'
"Balkanska ruta" je izrazito živa, a DW je na primjeru Bavarske, prve savezne zemlje na "udaru" s tzv. "Balkanske rute", istražio koliko se odbijenih azilanata i drugih osoba bez prava boravka u toj saveznoj zemlji doista vrati u Hrvatsku. Radi se o relativno malom broju ljudi.
Bavarske službe potvrdile su da su između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. Bavarci realizirali ukupno pet charter-letova u smjeru Hrvatske (dva leta u 2023., tri leta u 2024.) – pritom je iz Bavarske u Hrvatsku prebačena ukupno 21 osoba (2023: 10, 2024: 11). Na spomenutim letovima nisu bili samo odbijeni tražitelji azila i osobe bez regulirane dozvole boravka s područja Bavarske, već i iz nekih drugih saveznih zemalja.
Osuđeni i s krim dosjeom
Na području Bavarske se, po podacima od 31. listopada ove godine, nalazilo ukupno 25.646 osoba koje su iz raznih razloga već trebale napustiti tu saveznu zemlju. Među njima je i 460 državljana Republike Hrvatske – radi se na primjer o osobama koje su pravomoćno osuđene na zatvorsku kaznu ili članovima kriminalnih organizacija.
S obzirom na relativno mali broj realiziranih deportacija i nepoštivanje Dublina III u praksi, savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) je već najavio ofenzivu po pitanju vraćanja azilanata i obećao "deportacije u velikom stilu".
Većina njemačkih građana je, kako su pokazale ankete, tražila radikalan zaokret u politici migracija i azila. A pod pritiskom jačanja desničarskih snaga, prije svega stranke AfD (Alternative za Njemačku), odnosno erozije povjerenja građana u saveznu vladu, semafor-koalicija je tada najavljivala puno veći broj deportacija onih osoba koje ionako nisu imale pravo zaštite u Njemačkoj.
Migranti iz Afganistana, Sirije, Egipta
Puno bure u javnosti nedavno je izazvao i tekst Jutarnjeg lista o "tajnim letovi" iz Švicarske kojima se vraćaju migranti, a iz švicarskog Državnog tajništva za migracije (SEM) otkrili su da je ove godine organizirano 30 takvih letova u Zagreb i vraćeno malo više od 300 migranata samo do kraja listopada.
Migranti u Hrvatsku dolaze s ceduljicom na kojoj stoji adresa zagrebačkog hotela Porin. Uglavnom se radi o mlađim muškarcima iz Afganistana, Sirije, Egipta, Iraka, Turske...
Hoće li hrvatska postati "hot spot" za migrante i podiže li se sigurnosna prijetnja u Hrvatskoj s obzirom, ne samo na Balkansku rutu", nego i na činjenicu da se migranti organizirano vraćaju u Hrvatsku, za Danas.hr komentirao je stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.
Pitali smo - što se događa s migrantima kad se vrate u Hrvatsku?
"Dio migranata Hrvatska će pokušati vratiti drugim državama ako se pronađu dokazi da su ušle u EU preko nekih drugih država. Dio migranata neće ostati u Hrvatskoj jer će nastaviti svoj put prema drugim zemljama u Europi, dok će dio ipak ostati u Hrvatskoj. Do sada nije bilo slučajeva masovnog ostanka migranata, ali kako će standard u Hrvatskoj rasti, postoji mogućnost da se veći broj migranata odluči ostati. Migranti pod nadzorom suda koji se smještaju Ježevo (i koji izazivaju neku vrstu sumnje op.a) predstavljaju manju opasnost jer su smješteni u zatvorenom tipu prihvatnog centra. Njih se deportira čim se iscrpe svi pravni lijekovi vezani uz njihove zahtjeve za azil", govori Cvrtila.
'Ne zvone na sva zvona, ali...'
Za letove, kao što su oni iz Züricha, navodi da se radi o deportacijama koje nisu komercijali letovi i da ih se zato javno ne oglašava "na sva zvona", ali da ih zapravo nije moguće sakriti dakle ipak nisu tajni.
Na pitanje, trebaju li ti letovi i deportacije migranata u Hrvatsku izazivati ikakvu nelagodu kod stanovništva, odgovara da je nelagoda ipak niži oblik straha, ali otkriva potencijalne sigurnosne problem za Hrvatsku.
Željko Cvrtila
"Iako Hrvatska nema značajnijih sigurnosnih problema povezanih uz migrante, određene situacije mogu uzrokovati zabrinutost. Primjerice, kod nas je zabilježeno ubojstvo u tramvaju, ali većih problema sa sigurnošću, poput onih u Švedskoj, gdje su zabilježeni slučajevi napada automatskim oružjem i postavljanje eksploziva - nema", rekao je Cvrtila.
Podsjetimo, pakistanski državljanin Muhammad S. je prije godinu i pol dana osuđen na Županijskom sudu u Velikoj gorici na 12 godina zatvora jer je u tramvaju u Zagrebu ubio 52-godišnjeg Sinišu V.
Cvrtila nastavlja o tome koji se problemi javljaju s migrantima.
'Nisu sigurnosno provjereni'
"Oni se često ne integriraju u društvo već se getoiziraju na određenim područjima. Dolazeći iz ratom pogođenih područja, sa sobom donose traume i nepoznate namjere, što kod domaćeg stanovništva izaziva nelagodu. Nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da neki od njih nemaju kriminalne namjere, budući da nisu sigurnosno provjereni, za razliku od migranata koji su u Hrvatsku ušli legalnim putem, s valjanim dokumentima, plaćenim vizama i provjerenim identitetima i tu mislim na radnike iz Trećih zemalja", kaže Cvrtila.
Nastavio je da je Europa u nekim trenucima pokazala sigurnosnu ranjivost i da to pokazuju nedavni teroristički napadi u Njemačkoj, Španjolskoj i Francuskoj zbog kojih su se sigurnosne mjere pojačale. "Liberalna Europa, koja je prije desetak godina bila sklona izbjegavati strogi nadzor, sada je prisiljena provoditi kontrole, ali bez kontrolnih mehanizama ne može tome stati na kraj i naravno da kod toga postoje kolateralne žrtve, ali bez toga se ne može", navodi naš sugovornik.
Nastavio je da Hrvatska kao dio EU provodi migracijske politike Bruxellesa, da su se ilegalne migracije često poticale iz humanitarnih razloga ili zbog potrebe za jeftinom radnom snagom.
"Ti ljudi nemaju dokumente jer su ih izgubili u ratom spaljenim zemljama, a neki su ih i namjerno gubili iz niza razloga. Kad dođu na legalni prijelaz i ne prijeđu ga, odu stotinu metara dalje i nasilno prelaze granicu. Napomenuo bih da ulaskom u Hrvatsku ilegalni migrant dobiva smještaj, hranu, odjeću, malo se okrijepi i ide dalje. Hrvatska ima politiku kakvu ima Bruxelles, i bez obzira na to što smo suverena država, mi tu nemamo posebne politike. Dodatno, mi smo i potpisnici ugovora, sporazuma koji se tiču europskog gospodarskog prostora i Schengena te se moramopo tome ravnati. Jesmo li mogli pametnije kad smo to potpisivali - to je druga stvar", kaže Cvrtila.
'Može se i na legalan način'
Nastavio je da Hrvatska pokazuje da su moguće i kontrolirane migracije, ako se treba riješiti problem nedostatka radnika.
"Hrvatska je dokaz da se radna snaga može dobiti na legalan način, kroz jasno definirane procedure", ističe Cvrtila i kao primjer navodi kontroliran dolazak stranca iz Trećih zemalja radi posla u Hrvatskoj za koje se radi provjera tko su ti ljudi, kakva je njihova pozadina i mogu se lako provjeriti.
Prisjetio se i vremena Domovinskog rata kada su izbjeglice iz Hrvatske odlazile u druge države, ali legalnim putem. "I to s valjanim dokumentima i uz poštivanje procedura", rekao je.
Naveo je da Hrvatska i Europa trebaju migrante, ali da se teško u kratkom periodu može integrirati veliki broj migranata.
"Mnogi od njih ne znaju ni engleski, kamoli hrvatski jezik. Sporazumijevanje je otežano. Da ne govorim o nepoznavanju kulture, povijesti, o načinu ponašanja koji su suprotni od ustaljenog ponašanja u Hrvatskoj i EU. Tu treba uložiti dodatne napore i u konačnici to ej veliki problem za nacionalnu sigurnost. Zamislite ako u zemlji imate 20 tisuća stranaca, koji mogu dovesti obitelji pa je to već 400 tisuća ljudi. Imat će i djecu pa za 10 do 20 godina možemo govoriti o broju od 700.000 do 800.000 ljudi. U demokratskoj proceduri, oni dobivaju snagu preuzeti vlast", smatra Cvrtila.
Po njemu, rješenje je stroža kontrola prava na državljanstvo. "Hrvatska treba osigurati prava svim građanima koji borave na njenom teritoriju, ali državljanstvo ne smije biti dostupno svima, posebno onima koji ne poznaju jezik, kulturu i povijest zemlje ili se nisu integrirali u društvo", navodi Cvrtila i kaže da u širem kontekstu migracije neke zemlje migrantima ograničavaju pravo na državljanstvo, bez obzira o tome kojim motivima i na koji način dolaze stranci.
POGLEDAJTE VIDEO Sve manje Hrvata odlazi u Irsku, sve više ih se vraća. Imamo brojke
