U Zračnoj luci Franjo Tuđman pala je još jedna brazilska mula, koja je u želucu prenosila drogu. Brazilcu koji se deklarira kao žena, određen je istražni zatvor od mjesec dana. "U svih 117 kapsula bio je kokain, ali ne znamo koliko joj je bilo plaćeno i kome je bio namijenjen. Nije izgledala uznemireno, a ona je već peta osoba iz Brazila u posljednje dvije godine koja je na našem sudu zbog droge", rekla je glasnogovornica Županijskog suda u Velikoj Gorici Kornelija Blažeković.
Bivši kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za Net.hr ističe da se do dragocjenih podataka o mulama koje prenose drogu može doći na tri načina: informacijama koje dođu iz neke druge zemlje, markiranjem po određenim kriterijima po kojima određena osoba može biti sumnjiva te ponašanjem koje će osobu učiniti sumnjivom.
Tri načina
"Ako netko ima podatak, može ga dostaviti ili putem Interpola ili direktno da dolazi određeni državljanin koji je kod njih već evidentiran za nekakav prijenos droge ili je u kontaktu s dilerima ili proizvođačima. Dakle, nekakva situacija koja budi sumnju da bi osoba mogla biti mula", pojašnjava nam Cvrtila.
Druga situacija je takozvano markiranje, gdje se gleda odakle osoba dolazi, kada dolazi, na koje vrijeme dolazi, imali li nekakav razlog posjeta ili nema, ima li nekoga od obitelji ovdje. "Traži se neki logičan razlog da ta osoba dolazi u zemlju. Dakle, dolazi li turistički, ide li sama, ide li još s nekim, je li u paru, je li obiteljski... to su sve stvari koje se markiraju i onda kada se poklopi više tih markera koji govore u prilog tome da nema nekakvog logičnog objašnjenja da bi ta osoba dolazila, onda se više pozornosti posvećuje toj osobi, odnosno ide se na rendgen ili nešto takvo", pojašnjava Cvrtila.
Dodaje da se radi i promatranje te osobe - je li nervozna, crveni li se, radi li nekakve tikove, promatra li sve oko sebe, je li oprezna, uplašena,…"To su sve stvari koje ukazuju na moguće nezakonite radnje i onda se posvećuje više pozornosti takvoj osobi", pojašnjava.
Upitan koliko je opasno gutati kapsule s kokainom, Cvrtila nam je objasnio da ako primjerice jedna kapsula ima gram, a osoba se sama drogira, onda nije toliko opasno. "Ako se rasprsnu dvije-tri kapsule, sigurno bi došlo do predoziranja i smrti te osobe", kaže, dodajući da su mule svjesne tog rizika.
Razlozi zašto to rade su razni. "Neki od njih to rade dobrovoljno, odnosno za novac koji im se da, što opet nije nekakva velika količina novca. Drugi pak su ucijenjeni i pritisnuti", pojašnjava, a najčešće se prijeti obitelji, djecom ili nekim drugim. Ponekad zna biti i kombinacija jednog i drugog.
U cijeloj priči s krijumčarenjem, zanimalo nas je je li Hrvatska samo tranzicijska zemlja ili droga ostaje kod nas. "Imamo i jednu i drugu ulogu. Vidjeli smo da je 300-400 posto porast konzumacije kokaina, naravno da dio ostaje i u Hrvatskoj. Sada sve ovisi koje je odredište droge - nekada smo mi samo tranzicijska zemlja, nekada smo zemlja primateljica droge, a nekada smo i jedno i drugo", pojašnjava nam. Dodaje da tu gdje smo mi tranzicijska zemlja, najčešće se droga niti ne pronađe. "Mi niti ne znamo gdje odlazi. Bilo koja država EU-a može biti primateljica, donosno destinacija dostave", pojašnjava.
U Hrvatskoj smo često imali primjere da se droga koja je zaplijenjena nalazi u kontejnerima s bananama, no Cvrtila kaže da se droga maskira i s drugim robama, a samo je pitanje koliko smo mi bili uspješni u pronalasku iste.
Mreža dilera nesmetano funkcionira
"Ono što je problematično je to da mi u Hrvatskoj nismo previše uspješni u pronalaženju i raskrinkavanju dilerskih mreža. Mi temeljem informacija ili ovakvih nekih zapljena zaplijenimo određenu količinu droge, nekada je to i velika količina. Ali zapravo se ne zna tko su naručitelji. Mi ne znamo, a trebali bi znati, tko je glavni diler za Zagreb, Split, Rijeku, Koprivnicu, Osijek. To se uopće ne zna… tko su glavni dileri po kvartovima, to se ništa ne zna", rekao je.
"Mi imamo veliku količinu i to je to. Ili imamo neku sitnu zapljenu na ulici i opet ovaj glavni dio lanca se ne raskrinkava", dodaje.
Cvrtila kaže da oni gotovo potpuno nesmetano rade i dilaju u Hrvatskoj, jer mi ne znamo tko to raspačava. Može se dogoditi da je uhvaćen dostavljač, ili nekakvu mrežu tko je bio distributer toga, no kompletna mreža dilera u Hrvatskoj zapravo nesmetano funkcionira.
"Svaki grad ima svog glavnog dilera, on ima manje po kvartovima. To se skuplja, stotine tisuća eura se skuplja po kvartovima i gradovima i svatko od toga uzima svoj dio. Gdje se ta droga miješa, gdje se prepravlja, gdje se dodatno obogaćuje? Količina droge koja dođe barem duplo se količinski povećava miješanjem sa šećerom i ostalim primjesama dok ne dođe na tržište, odnosno na ulicu. Postoji negdje laboratorij gdje se to radi. To mi ništa ne znamo. Kada bismo tako gledali situaciju, policija je potpuno neuspješna u tim stvarima", smatra Željko Cvrtila te dodaje da se nekim velikim zapljenama maskira potpuni neuspjeh rada policije po tom pitanju.
