U Sisku je danas po prvi put održan Hod za život, a među petstotinjak hodača bili su i kandidat s liste Domovinskog pokreta Željko Glasnović, Mostov Nikola Grmoja, nezavisna kandidatkinja s HDZ-ove liste Marijana Petir, sisačko-moslavački biskup Vlado Košić te organizatorica, predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić. Ona je nakon hoda u studiju RTL-a Danas odbacila tezu da je to politički skup.
"Tu tezu jako protežu mediji. Ona nije točna. Političari dolaze. Pred izbore dolazi više i onih koji hodaju i oni koji se bune protiv onih koji hodaju, onih koji se zalažu za život, kao i onih koji promiču pobačaj. Mislim da je ovaj Hod bio super organiziran i jako sam sretna da se dogodio u Sisku u kojem sam tijekom Domovinskog rata imala priliku izvještavati kao novinarka i to je grad koji se jako puno i krvavo izborio.
Mi političare ne očekujemo, ne predviđamo i Hod za život se ne organizira zbog političara. On se organizira da bi ljudi kojima je važna zaštita svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti imali priliku svojim sugrađanima i cijeloj javnosti pokazati da oni smatraju da je jako važno da se život štiti od onda od kada počinje, a to je od začeća. Prema tome, drago nam je da dođu političari i novinari. Jer smatram da kada političar dođe na Hod za život, da time svojim biračima i građanima poručuje - ovo je moja vrijednost. Sad, hoće li oni ustrajati na toj vrijednosti, vidjet ćemo", poručila je Markić.
SDP-ovi gradonačelnici sabotiraju
Paralelno s Hodom za život, u Sisku je organiziran i Hod za slobodu, protuprosvjed u kojem su sudjelovali članovi zeleno-lijeve koalicije te gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Markić njihovo okupljanje ne smatra prosvjedom, već stajanjem.
"Taj prosvjed protiv Hoda za život, dakle to nije protuprosvjed jer mi ne prosvjedujemo - mi hodamo, oni stoje. Tamo je osoba koja je to vodila bila SDP-ova gradonačelnica Siska, čuli smo da je pred desetak prosvjednika dobar dio došao iz Rijeke, iz drugih gradova, i to je meni ok, ja nemam problem s tim. Ono s čime imam problem je da od osam gradova koji ove godine organiziraju Hod za život u dva grada gdje su SDP-ovi gradonačelnici, Rijeka i Sisak, aktivno i gradonačelnica u Sisku i gradonačelnik u Rijeci, otežavaju da se hoda kroz centar grada, a te rute se daju svim inicijativama i različitim događanjima, to otežavanje je problematično, jer zašto, u čemu je problem?", pita se Markić.
Nisu u predizbornoj kampanji
Ona se uvijek nada dobrome kada je riječ o skorašnjim Hodovima za život, među kojima su i oni 27. lipnja u Zagrebu i Rijeci. Upozorila je da se pogrešno govori da će Hod za život biti održan i na dan predizborne šutnje. Ponovila je da nisu u predizbornoj kampanji.
"Mi smo u kampanji za život, u kampanji nerođenog djeteta i njegove majke. Ono što nas pokreće je i ovaj, rekla bih, zbilja 'grassroots movement' koji proizlazi iz ljudi, iz naroda, ne vode ga političari. To se jasno vidi, ne vode ga mediji, unatoč svima, ja bih rekla", zaključila je Markić.
Kazala joj je kako joj je jako žao što Domovinski pokret i Most nisu ušli u koaliciju. Na pitanje za što se točno zalaže - trebaju li se žene konzultirati s obitelji oko pobačaja i što je sa silovanim ženama, Markić je odvratila: ''Mislim da je to nametnuto pitanje, novinari ga stalno postavljaju. Htjela sam reći da je iskorištavanje silovanih žena za ovu političku kampanju, bilo od strane medija, bilo od strane političara, potpuno neprikladno.
Imala sam priliku u životu intervjuirati i prikupljati svjedočanstva žena koje su bile silovane u ratu, žena koje su nažalost prekinule život svojega djeteta, žene koje su ga zadržale i smatram da je to toliko teška tema da o njoj politizirati na ovaj način ... Ja smatram da život počinje začećem i da ga treba štititi od začeća do prirodne smrti. Istovremeno smatram da je užasno važno u Hrvatskoj u javnom prostoru govoriti o činjenicama''.
Ni da ni ne
''Da smatram da je sada moj prvi zadatak da se angažiram oko zakona, ja bih se angažirala oko zakona. Naravno, zakoni trebaju štititi čovjekov život, ali mene zanima da li u javnosti ... Koliko je, znate li, silovano žena prošle godine u Hrvatskoj? Prema statistikama - 15 - to je puno previše, svaki mjesec barem jedna žena da je prijavila, računa se da je taj broj još veći. Ja mislim da je to tema o kojoj trebamo razgovarati imajući u vidu koliko takvih potencijalnih slučajeva možemo imati'', kazala je Markić.
Upitana da se jasno odredi: da ili ne, odvratila je: ''Ja mislim da žena treba ozbiljno o toj temi razmisliti, treba imati sve informacije o tome da život počinje začećem, treba znati kako njeno dijete izgleda, treba primiti pomoć kao žrtva nasilnog čina i onda vidjeti kako joj se može najviše može pomoći''.
Na pitanje slaže li se onda s Miroslavom Škorom, kazala je: ''Ja se slažem sa samom sobom. Upravo ovim što sam rekla - da mislim da je jako važno da imamo u fokusu tu ženu. Meni moj temeljni interes u svim aktivnostima nije da pobijedi gospodin Škoro, gospodin Plenković ili netko drugi''.
