Znanstvenik Ivan Đikić gostovao je u RTL Direktu gdje je komentirao nuspojave cjepiva AstraZeneca i cjelokupnu situaciju u kojoj se trenutno nalazi Hrvatska vezano za pandemiju koronavirusa i proces cijepljenja.
Đikić se cijepio AstraZenecom. "Cijepio sam se AstraZenecom po rasporedu u našoj bolnici. Imao sam male nuspojave, malo crvenilo i bolove u ramenu i malu vrućicu samo jednu večer. Zasad je sve dobro", kazao je znanstvenik.
Objasnio je kako su krvni ugrušci kao nuspojava iznimno rijetki. "Želim educirati i informirati građane. Oni se neće bojati ako budu shvatili koliko je mala, mala šansa da dođe do ovako jedne ozbiljne komplikacije. Sva kampanja koja ide prema promociji cijepljenja mora biti fokusirana na pravilno informiranje i slobodnu volju i odlučivanje građana prihvaćanjem tog rizika. Kojeg može biti, ali je vrlo mali", kaže Đikić.
Vrlo mala vjerojatnost
Vjerojatnost da dobijete ugrušak je 0,00043 posto. "Zanemarivo je malo. Ali svejedno, kada se to dogodi, to medijski zvuči vrlo opasno i ne bi se smjelo zanemarivati. Trebalo bi poslati građanima poruku da u životu oni preuzimaju puno, puno više rizika za druge stvari, kao vožnja automobilom ili avionom. Nekada su vam ti slučajevi toliko očigledni, ali ljudi ne razmišljaju o tome. Zato bi u toj kampanji trebalo grafički prezentirati i onda bi vidjeli da bi građani prihvatili taj rizik kao sastavni dio zaštite sebe i društva oko sebe", objasnio je znanstvenik.
Opasniji je let do Australije nego cjepivo
Dugi letovi su što se tiče tromboza, dodaje, opasniji od cijepljenja. "Prema podacima koje imamo zasad, manja je šansa da ćete imati duboku trombozu od cijepljenja AstraZenecom, nego ako putujete iz Europe za Australiju tim dugim, dugim letovima. Šanse da stvorite duboku trombozu kod žena su također velike kod onih koje koriste kontracepcijska sredstva. Vjerujem da su podaci koji postoje da više od 100 milijuna žena u dobi od 16 do 30 godina koristi kontracepcijska sredstva, a šanse da dobiju trombozu su 0,1 posto. Vidite da je to tri decimalna broja razlika. Ali žene ipak svojom vlastitom voljom preuzmu taj rizik i često se dogode i vrlo teške komplikacije, vrlo često blaže komplikacije. Ali, komplikacije su uvijek tu i treba ih preuzeti kao rizik", kaže Đikić.
Nekoliko zemalja uvelo ograničenja za AstraZenecu
Više je zemalja uvelo ograničenja za AstraZenecu. Britanci mlađima od 30 ne preporučaju cijepljenje tim cjepivom, a sada je tako odlučila i Australija. Francuzi će ovo cjepivo davati samo starijima od 55, Belgija od 56, a Njemačka, Španjolska, Italija i Nizozemska starijima od 60.
"Poštujem regulatorna tijela svake zemlje. Svaka zemlja ima svoje pravo da na temelju podataka koji postoje u njihovim zemljama i podacima koje imaju na temelju onoga kada se pojavljuju takve duboke tromboze u generalnoj populaciji, imaju pravo donijeti poruku koja zaštiti onaj mali, mali broj. U konkretnom slučaju AstraZenece još uvijek ne znamo, ne razumijemo i ne možemo uopće objasniti zašto se pojavljuju tromboze samo u dva mjesta, u venoznom sinusu u mozgu i u probavnom traktu."
'Moramo biti oprezni'
"To nerazumijevanje nas ostavlja da i dalje moramo biti vrlo oprezni. Podržavam kada zemlje zaštite one gdje se pokazalo, primjerice u Njemačkoj, od 31 osobe koja je imala duboku trombozu, 29 su bile žene mlađe od 55 godina. To je značajno veći broj nego bi se dogodilo u generalnoj populaciji. Da bi spriječili malu šansu da se to dogodi, taj 0,004 posto, sprječava se cijepljenje te populacije jer imamo i drugih vrsta cjepiva. Najveće bogatstvo danas u borbi protiv Covida je da imamo nekoliko vrsta cjepiva koje možemo koristiti za pravu dobnu skupinu i za pravu grupu ljudi koji su definirani da mogu od tog cjepiva imati manje štetne posljedice", rekao je Đikić.
Za cjepiva Pfizera i Moderne nema zabilježenih ozbiljnih nuspojava. "Takvih podataka nemamo za Pfizer, a nemamo ni u SAD-u gdje su Pfizer i Moderna, ljudi su cijepljeni u desecima milijuna. Kod njih ima drugih vrsta nuspojava koje su također ozbiljne i moramo i o njima znati. Ali ove vrste, izgleda da je većinom povezano s AstraZenecom, ne s drugim adenovirusnim i ne s drugim glasničkim RNK cjepivima", kaže znanstvenik.
Komentar na rad Stožera
Đikić je upitan i da komentira rad Stožera. "Mislim da se u Hrvatskoj ljudi jako trude i mogu reći da su lokalni stožeri preuzeli puno veću odgovornost nego Nacionalni. Čini mi se da Nacionalni stožer još uvijek previše kalkulira i ne ide prema tome da donosi mjere na vrijeme protiv širenja virusa. Mislim da je lokalni stožer u Istri to odradio na bolji način. Moja preporuka Nacionalnom stožeru je da budu neovisni o političkim utjecajima, da gledaju točne brojeve i na temelju točnih brojeva donose mjere prije, a ne kasnije", kazao je.
'Stožer je i dalje pod utjecajem politike'
Na pitanje bi li trebalo zatvoriti kafiće i restorane u Hrvatskoj, Đikić je odgovorio: "Treba gledati da gdje god se pojavljuje širenje virusa, bilo to u školama, javnom transportu, na radnim mjestima ili u kafićima, tada to treba na vrijeme preventivno zatvoriti, dok god brojevi ne padnu. Upravo taj hodogram da se točno zna koja su nam mjerila, koji su brojevi, je li to 50 ili 100 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, tada možemo zatvarati ili otvarati. I na taj način bi građani bili educirani, mogli bi shvatiti što ih čeka u budućnosti, ako se budu ponašali neodgovorno pa se virusi budu širili. Vjerujem da su sve mjere dobre, ako su donesene pravovremeno, ako su pravilne, i ako ih se građani pridržavaju. Ako ih se građani ne pridržavaju, nećete imati nikakvu korist od toga", kazao je i dodao kako sada vidi da se Stožer trudi, iako još uvijek nije slobodan od politike. "Ako ništa drugo, govore istinu", kaže Đikić.
'Svako treba odlučiti kada i kojim cjepivom će se cijepiti'
Smatra da je sada vrijeme da se cijepe i zaposleni, ljudi u školama, vrtićima, turisti. "Sve to treba biti planirano unaprijed. I trebamo iskoristiti pravu kampanju, ne preko politike, nego preko stručnih i ljudi koji imaju stvarno kredibilitet u javnosti, da objasne ljudima šanse. Svaka osoba bi trebala dobiti sve podatke o cjepivu koje prima tako da osoba može odlučiti kada i kojim cjepivom će se cijepiti", zaključio je Đikić.
