Prije godinu dana, na snagu je stupio Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, no unutar glazbene industrije i dalje traju rasprave oko primjena zakonskih odredbi. Najveći problemi javljaju se oko odredbi koje su vezane uz reguliranje odnosa diskografa i izvođača, a kako tvrdi struka, problem je u tome što je zakonodavac "potpuno neutemeljeno ubacio i kolektivnu organizaciju izvođača, a koja ni na koji način ne sudjeluje u stvaranju niti financiranju novih snimaka", tvrde iz Hrvatske diskografske udruge.
Jedna od zakonskih odredbi koja je posebno sporna je njegova retroaktivna primjena, prema kojoj su diskografi dužni s izvođačima revidirati sve ugovore ikada sklopljene, a koji se odnose na više od 180.000 već postojećih snimaka domaće diskografije dostupne na digitalnim glazbenim servisima. Upravo bi ta sporna točka zakona mogla u budućnosti sudove dovesti do potpunog kolapsa jer ako se stvari ne riješe, to bi moglo rezultirati stotinama tisuća sudskih tužbi.
"Odredbom o retroaktivnosti koja je propisana novim Zakonom diskografima se de facto oduzimaju već stečena prava koja se godinama uredno izvršavaju i koja od strane izvođača kao izvornih i individualnih nositelja tih prava nisu dovedena u pitanje. Posebno zabrinjava činjenica da je zakonodavac odlučio izravno intervenirati u privatnopravne odnose te je jednostrano, bez ikakvih učinjenih objektivnih analiza i procjena učinaka, donesena odredba po kojoj se gotovo sve snimke hrvatske glazbe ikad snimljene, a koje se nalaze na digitalnim glazbenim servisima karakterizira kao nelegalne što je vrlo opasno i štetno za hrvatsku glazbu i sve dionike glazbene industrije", kazala je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske udruge i ZAPRAF-a.
Problem pratećih izvođača
Zbog sporne zakonske odredbe, Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF podnijeli su početkom godine Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti spornih odredbi novog Zakona s Ustavom Republike Hrvatske.
Prema zakonskim odredbama, proizvođači fonograma dužni su sklopiti ugovor u odnosu na umjetničku izvedbu koju iskorištavaju na internetu sa svim izvođačima koji sudjeluju u umjetničkoj izvedbi. Ako proizvođač fonograma ne sklopi ugovor u pisanom obliku s nekim od umjetnika izvođača koji sudjeluju u umjetničkoj izvedbi ili ugovor u pisanom obliku ne sadrži sve propisane odredbe, smatra se da se za te umjetnike izvođače prava iskorištavanja njihove glazbene umjetničke izvedbe na internetu ostvaruju kolektivno, prema proizvođaču fonograma.
Problem navedene odredbe odnosi se na prateće, odnosno studijske izvođače, koji u skladu s ustaljenim poslovnim modelom nemaju nužno u pisanoj formi reguliran odnos s proizvođačem fonograma, već samo s glavnim izvođačem koji dalje dogovara uvjete suradnje s pratećim izvođačima. Kada se uz umjetnika izvođača koji je nositelj izvedbe pojavljuju i prateći izvođači, proizvođač fonograma ugovor bi uobičajeno sklapao samo s glavnim izvođačem, odnosno predstavnikom izvedbe, dok su prema ustaljenoj praksi prateći izvođači uobičajeno honorirani jednokratno po pojedinoj izvedbi u kojoj su sudjelovali, neovisno o ekonomskom uspjehu fonograma.
O ovoj temi oglasili su se i brojni stručnjaci, koji smatraju da je Zakon u odredbi koji se tiče reguliranja odnosa izvođača i diskografa retroaktivan, protivan Ustavu RH, ali i odredbama i načelima Europske konvencije o ljudskim pravima te pravu Europske unije, kao i međunarodnim propisima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
Dr. Mateja Đurović, docent na King’s College London, smatra da članak 306. stavak 5. izravno zadire i ograničava, odnosno isključuje prava koja su već stečena temeljem valjanih ugovora zaključenih prije donošenja ovog Zakona i nema odgovarajuće jurisdikcije koja bi opravdala takvo uplitanje. "Obrazloženje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima je nedovoljno, nejasno, i sigurno ne daje dovoljno, ako uopće, razloga koji bi opravdali njegovo postojanje", kazala je.
"Jedno od glavnih načela proizašlo iz načela vladavine prava u bilo kojoj modernoj demokraciji je da se zakoni ne bi trebali primjenjivati retroaktivno zato što primjena retroaktivnih zakona uvijek predstavlja izazov osnovnih načela jednakosti, određenosti i predvidljivosti, koji su u osnovi načela vladavine prava. Ovo je osnovna vrijednosti i važnost kao i prava EU-a tako i Europske konvencije o ljudskim pravima, i stoga dovodi u pitanje opravdanje primjene članka 306. stavka 5. novog hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Pored ovoga, sloboda ugovaranja je sveobuhvatno ekonomsko načelo na kojem se temelje sva tržišta i demokratska društva, koje treba promatrati kao temeljnu vrijednost koja se smije ograničiti samo iznimno, pod strogim uvjetima, što se nije poštovalo u slučaju najnovijeg hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima", dodaje Đurović.
Ogroman broj sporova
Bivša političarka i odvjetnica Vesna Škare Ožbolt mišljenja je da će retroaktivno djelovanje odredbe svakako proizvesti brojne sporove i znatno opteretiti rad sudova. "Teoretski, brojka od 180.000 snimki na sebe vuče veliki broj sporova, otprilike 100.000-200.000 sporova, što bi ozbiljno dovelo u pitanje funkcioniranje sudova", rekla je.
Iz tih razloga predlaže se da ovu grešku zakonodavca riješi sam zakonodavac ili kroz kontrolne mehanizme Ustavnog suda, dodala je Škare Ožbolt. Dođe li do takve navale s tužbama, smatra da je nerealno očekivati da bi se takvi postupci mogli okončati u vremenu kraćem od tri-četiri godine. "Svakako, ako se potraga za nasljednicima svih izvođača koji su sudjelovali u snimci zakomplicira odnosno isti nisu poznati, može se pretpostaviti i znatno dulje trajanje postupaka", dodala je.
Škare Ožbolt ističe i da je u slučaju starih snimki, primjerice iz pedesetih godina prošlog stoljeća, skoro nemoguće utvrditi tko je sve sudjelovao u stvaranju snimke. No, čak i kad se to utvrdi, bit će potrebno tragati za nasljednicima svih tih izvođača kako bi se predmetni ugovori sklopili.
Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF uz prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom su sudu dostavili i mišljenja pravnih stručnjaka, a od Ustavnog suda očekuju "da s objektivnošću, profesionalnošću i visokom razinom znanja pristupi rješavanju ovog predmeta."
