Naime, Dragulov sin je kod poslovne banke podignuo kredit za izgradnju i uređenje restorana u iznosu od 150.000 eura, za što je založio obiteljsku kuću. Budući da nije vraćao rate, banka je iselila njegove roditelje i kuću prodaje na dražbi.
Sudbina ovog Murteranina nije rijetkost i u posljednje vrijeme pogađa sve više građana koji ne mogu vraćati kredite, poglavito one u švicarskim francima.
Kada klijent banke ne plati tri dospjele rate kredita, banka može otkazati ugovor o kreditu i tražiti vraćanje cjelokupnog iznosa kredita uvećanog za dospjele kamate. Banka se može naplatiti ovrhom bilo koje nekretnine svih sudionika kredita (kreditoprimca i jamaca), koja se potom prodaje na javnoj dražbi. Ako i nakon prodaje banka ne namiri kompletan dug, na ostatak se zaračunavaju zakonske zatezne kamate.
Premda banke ne posežu odmah za prisilnom prodajom založene nekretnine, nego klijentima nude različite mogućnosti reprogramiranja otplate i refinanciranja postojećeg duga, samo se rijetki na ovakav način uspiju dogovoriti i spasiti ono što se spasiti da, piše Slobodna Dalmacija.
Prodaju kuće i stanove da bi vratili dugove
Suočeni s ovakvim bezizlaznim stanjem, građani se obraćaju na različite adrese. Voditeljica splitskog savjetovališta za zaštitu potrošača Nela Kovačević ističe da su građani od nastanka duga pa do provedbe ovršnog postupka prepušteni sami sebi. Prema njezinim riječima, neplaćeni krediti su na drugom mjestu ovršnih zahtjeva, odmah nakon TV-pristojbe i telekomunikacijskih računa.
"Prezaduženi građani u trenutku kada više ne mogu otplaćivati rate za kredite, prodaju kuće i stanove, vraćaju dospjele dugove te odlaze u podstanarstvo", kazala je Kovačević. Najgore je kada banke imovinu građana stavljaju na dražbu kako bi se namirile i, dakako, najgore je kada je ta nekretnina dužnikov krov nad glavom.
specijal-201012070191004-Pakao ovrha
Vezani članci:
arti-201108200015006 arti-201108190045006 arti-201107230387006 arti-201108170480006 arti-201108110340006
