Dok se dan postanka nove hrvatske vlade ne može predvidjeti, potpuno je predvidivo kako bi se političke igre uskoro mogle odraziti na proračun i gospodarstvo. Očekivano je na to upozorio i SDP-ov tehnički ministar financija.
"Ukoliko ne bude formirana vlada kroz nekakvih 20-ak dana ili mjesec dana najkasnije, postat će problemi sa proračunom, imate privremeno financiranje, imate međunarodno financijsko tržište, postat će veliki upitnik za javne financije, za financiranje cjelokupne države", rekao je Boris Lalovac.
Odlukom o privremenom financiranju, koju je Sabor donio prije raspuštanja, zapravo se financira hladni pogon poput plaća i mirovina, kako bi se novoj vladi dalo vremena da pripremi novi državni proračun. A taj tromjesečni troškovnik kaže - s prihodima od 26 i pol, i rashodima od 31 i pol milijardu kuna – u blagajni će nedostajati gotovo 5 milijardi kuna.
"Taj problem sa financiranjem države u cjelini jest jedno od pitanja koje treba postaviti pred sve ove čimbenike koji danas ne znaju gdje će… lijevo, desno gore ili dolje", rekla je Jadranka Kosor, bivša predsjednica Vlade.
Dok bivša premijerka poziva na brzi dogovor ili nove izbore, analitičari dodaju da Hrvatska bez vlade i državnog proračuna tone u sve dublju fiskalnu rupu. Javni dug raste, rashodi se ne smanjuju, blagajna se sporije puni, a zaduživanje postaje skuplje i teže.
"Realizacija dugoročnijeg zaduženja na međunarodnim tržištima kapitala je nemoguća prije nego se uspostavi Vlada i donese cjeloviti proračun za iduću godinu", kazao je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Societe Generale Splitske banke.
U takvoj situaciji nema govora ni o velikim investicijama, objašnjava bivši ministar financija. A evo i zašto.
"Svaki investitor koji se bude zaduživao nosit će taj hrvatski rizik i veću kamatu. Samim tim ulaganje u Hrvatskoj postaje nekonkurentnije", rekao je Slavko Linić, bivši ministar financija.
Jedino je pitanje – koliko su toga svjesni oni koji bi htjeli biti nova hrvatska Vlada.
